1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

"Galileo" još uvijek slijep

Trgovina, turizam, prijevoz - samo su neki od sektora koji su spremni platiti lijepe svote novca kako bi točno i u svakom trenutku znali, gdje se nalazi njihov avion, auto, brod, kamion sa robom.

default

Ambiciozan projekt za računanje točne pozicije sa 30 satelita

Već godinama se sve više širi golemi posao sa uređajima za satelitsku navigaciju - takozvanim GPS-ovima i taj novac, naravno odlazi u zemlju koja je i postavila tu mrežu satelita: Sjedinjene Američke Države. Europska Unija je prije nekog vremena odlučila krenuti u najveći poduhvat u svojoj povijesti - postaviti vlastiti sustav satelitske navigacije sa preciznošću o kojoj su i američki generali u prvom ratu u Iraku mogli samo sanjati. Ali nakon mnogo rasprava i diskusija se mora konstatirati: Galileo, kako se treba zvati europski GPS, je još slijep kao mlada mačka a i ne zna se, kada će progledati.

«Za korisnike ce Galileo biti prezicniji nego što je to trenutno GPS i to znatno preciziniji. Ocekujemo razmake od 3 do 4 metra, što je kod GPS-a sada 10-15 metara» kaže Ingolf Schädler, clan upravnog odbora europske institucije koja je nadležna za Galileo.

Galileo bi trebao biti toliko precizan da bi omogucio cak i slijetanje zrakoplova ili koordinaciju brzih vlakova. No sve to je prica za buducnost. Dok Amerikanci vec dugo i uspješno na tržištu koriste GPS, europski Galileo je u svemiru zastupljen tek s jednim pokusnim satelitom.

Svađa umjesto napredak

Galileu prijeti dodatni zastoj i kašnjenje. Skupina od osam poduzeca koja vode projekt, medu ostalim Nijemci, Francuzi, Talijani i Španjolci umjesto da suraduju oni se otvoreno spore oko pitanja tko ce koliko „ugrabiti" od ovog velikog „kolaca" i biznisa.„Sustav treba razviti, koristiti i kontrolirati i to je podjela rada o kojoj treba odluciti konzorcij i tu još nije sve dogovoreno", priznaje Schädler.

Navodno da sada i Španjolci žele jedan kontrolni centar, a trenutno vec postoji jedan centar u Njemackoj, a drugi se gradi u Italiji.

Galileo zaostaje i zbog kašnjenje razvoja tehnike. Zbog toga je sada i vremenski plan za Galileo na klimavim nogama – prvotno je ciljana godina pocetka korištenja ovog europskog navigacijskog sustava bila 2008. godina, no ubrzo se pocelo govoriti o 2010., a sada je postavljen novi cilj – 2012. godina.„Trenutno realisticna procjena je 2012. godina. No znamo da ce doci do daljnjih zakašnjenja", priznaje Schädler.

150.000 radnih mjesta

Ministri prometa zemalja clanica sada vrše pritisak. U slucaju da se osam poduzeca koja su dio konzorcija ne dogovore, vec se razmišlja o alternativama. Jedna mogucnost je da privremeno projekt preuzme europska svemirska agencija ESA. Time bi privatne kompanije za neko vrijeme bile izvan cijelog projekta.

Unatoc problema Galileu ne prijeti opasnost da na kraju nece uspjeti, kaže strucnjak za tehnologije Ingolf Schädler. „Poznato nam je da ce razvoj i realizacija ovog projekta po svojoj velicini i složenosti trajati duže nego što je predvideno. No ipak sam optimistican da cemo na kraju uspjeti".

Neuspjeh Galilea za Europsku uniju bio bi ne samo gubitak ugleda vec i gubitak radnih mjesta i novca. Cijeli projekt naime stoji 3,4 milijardi eura a trebao bi stvoriti i 150.000 radnih mjesta.