1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Galileo – bolji i sigurniji od GPS-a

Galileo je europska verzija američkog sustava za navigaciju GPS i trebao bi profunkcionirati krajem 2010. godine.

Satelitski navigacijski sustav Galileo

Satelitski navigacijski sustav Galileo

Da bi Galileo funkcionirao onako kako je planirano, Njemački je centar za zračni i svemirski promet pokrenuo kampanju mjerenja pod imenom GIRASOLE. Deset su dana znanstvenici obilazili Njemačku s autobusom opremljenim mjernim uređajima, kako bi ispitali u kojoj mjeri štetni utjecaji, poput vodova električne energije, radara i televizora, utječu na primanje signala Galilea. Mjerenje tih podataka važna je informacija za pouzdanost uređaja.

GPS "ušao u godine"

„Galileo je moderniji nego GPS koji je „polako ušao u godine“. Mi smo točniji. Oba su sustava prilično dostupna, osobito u gradovima, gdje zidovi kuća ometaju prijam satelitskih signala. Mi nudimo usluge na koje se možete pouzdati, njih se može upotrijebiti i u područjima gdje je potrebna povišena sigurnost“, objašnjava Alexander Steingass iz Njemačkog centra za zračni i svemirski promet. Drugim riječima rečeno: Galileo neće odašiljati samo besplatne signale za naše navigacijske uređaje, kao što to danas radi GPS. Galileov će konzorcij ponuditi i usluge koje će se naplaćivati, naprimjer, Safety-on-Life servis, kojim će cijeli sustav postati sigurniji. Problem je naime da primatelji signala Galilea „iz takta“ mogu izbaciti smetnje koje nastaju zbog TV i radijskih odašiljača, ali i rada motora lokomotiva ili kranova, napominje Andreas Lehner, suradnik Centra za zračni i svemirski promet: „To može utjecati na točnost pozicioniranja, radi se o području od nekoliko desetaka metara za koliko točnost može biti pogoršana. U najgorem slučaju može dovesti do toga da prijamnik u potpunosti prekine s radom i više ne pokazuje poziciju.“

Više sigurnosti s europskim satelitom

Ako dođe do smetnji Galileo može pokazivati pogrešne vrijednosti, pogrešne pozicije. To bi bilo osobito fatalno u situacijama u kojima sigurnost ljudi ovisi o pouzdanosti satelitske navigacije, kaže Lehner: „Pomislite samo na buduće visokoprecizne sustave poletanja ili sletanja, kod kojih se morate u potpunosti osloniti na satelitsku navigaciju i kod kojih je potrebna vrlo brza dojava o nekoj greški, kako bi se start ili sletanje mogli pravovremeno prekinuti.” Galileo bi trebao pružiti i više sigurnosti u brodskom prometu, naprimjer, pri uplovljavanju brodova u luku. Sustav je testiran u hamburškoj luci i prikupljeno je cijelo brdo podataka, otprilike po pola gigabajta u sekundi, znači cijeli jedan CD u samo jednoj jedinoj sekundi. Podaci su kasnije obrađivani u laboratoriju, a znanstvenici su htjeli u detalje saznati koja vrsta smetnji se odražava na prijam Galilea i kako se korisnici mogu bolje “opremiti” protiv smetnji. Cilj je izrada prijamnika koji aktivira alarm čim on u radu ima smetnje. U tom bi trenutku korisnik odmah znao da uređaju ne smije vjerovati. To je osobito važno u zračnom i brodskom prometu. Bi li to možda bilo i dobro rješenje za navigacijski sustav u automobilima? Alexander Steingass je skeptičan: “Moglo bi se i tako koristiti, ali to nije baš smisleno. Kada jednom pogrešno skrenete u neku ulicu ništa se nije dogodilo. Ali kada neki veliki brod za prekoceansko krstarenje udari u zid luke u Hamburgu to onda više nije tako smiješno.”

  • Datum 06.06.2006
  • Autor Frank Grotelüschen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zox
  • Datum 06.06.2006
  • Autor Frank Grotelüschen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zox