1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

G. Verheugen: ”EU će funkcionirati bez problema”

Uoči službenog ulaska deset novih članica u Europsku uniju - intervju s Europskim povjerenikom za proširenje EU-a Günterom Verheugenom.

default

Odlučujuće smjernice za proširenje Europske Unije postavljene su iprihvaćene u prosincu 2002. godine. Na summitu Europske Unije u Kopenhagenu šefovi država i vlada Unije pozvali su deset zemalja istočne i južne Europu da pristupe. Estonija, Litva, Letonija, Poljska, Slovačka, Češka, Slovenija i Mađarska, te Malta i Cipar – deset je zemalja koje 1. svibnja postaju članicama Europske Unije. Ovako veliko proširenje Europske Unije, koje se naziva ”big bangom” – ”velikim praskom” - u Europskoj se komisiji prije svega povezuje s jednim imenom – povjerenikom za proširenje Günterom Verheugenom. Za njega dvojbe nema: proširenje je uspješna priča: ”To znači da su konačno, nakon više od 50 godina uklonjene posljedice nacionalsocijalizma i rata za ovaj dio Europe. Sada započinje doba mira i sigurnosti a vjerujem i sve većeg blagostanja i za zemlje Baltika i Crnog mora.”

Institucije u Bruxellesu, Luxembourgu i Strassbourgu pripremljene su za koordinaciju najvećeg unutarnjeg tržište na svijetu s 455 milijuna stanovnika. Puno teže je bilo pripremiti osam bivših komunističkih zemalja. No, izuzimajući samo nekoliko političkih područja taj posao je uspio, kaže Verheugen: ”Ove zemlje učinile su veliki napredak i postigle veliki uspjeh, jer su istodobno transformirale svoje političke, gospodarske i socijalne sustave te na taj način se pripremile na vrlo izazovan prijam u Europsku Uniju. Pristupajuće zemlje su uspjele. Bit će problema oko prilagođavanja, to nije upitno. Pojavit će se problemi koje ranije nismo predvidjeli. Ali možemo jamčiti da će Europska Unija i dalje funkcionirati bez problema”.

Sami građani psihički su znatno znatno slabije pripremljeni od ustanova i poduzeća, žali se povjerenik Verheugen. To vrijedi kako za građane novih tako i starih članica gdje je političko vodstvo projekt Europe premalo objasnilo. Strahovi od jeftine radne snage sa istoka i izvozu radnih mjesta u zemlje s niskim porezima Verheugen drži pretjeranim: ”Tržišta su otvorena već deset godina, što u Njemačkoj svi ne znaju. Granice se ne otvaraju 1. svibnja preko noći, one su otvorene već deset godina. Konkurencija je na snazi već pet godina, a pokazalo se da konkurencija donosi prednosti za obje strane.”

Gospodarstvo pristupajućih zemalja raste brže nego u starim članicama koje pak profitiraju od slobodne trgovine i izvoza na istok. Međutim sa ”Big bangom” proširenje još nije završeno. 2007. godine slijede Bugarska i Rumunjska. ”Obje zemlje učinile su veliki napredak, ali mora se priznati da je polazna točka za obje države mnogo teža od ostalih. To vrijedi prije svega za Rumunjsku. Mnogo se kritizira Rumunjska, što razumijem, ali mora se pošteno primijetiti da je Rumunjska naslijedila užasnu komunističnu ostavštinu, naime režim Ceaucescua, što je ovu zemlju bacilo daleko unatrag" naglašava EU-ov povjerenik.

Sa Hrvatskom Europska komisija također Želi započeti pregovore o članstvu. A u rujnu povjerenik Verheugen mora dati i svoju preporuku za spornog kandidata o prijamu – Turskoj: ”Moram otvoreno reći da se pomalo bojim, jer radi se o pitanju od svjetsko političkog značenja. Radi se o budućnosti Turske u Europi i u zapadnom svijetu. To će se odraziti na odnose zapadnih demokracija i islamskog svijeta uopće”.

Turska je postigla dobar napredak ali kod provedbe reformi škripi, kaže Verheugen. Njemačka savezna vlada zalaže se za prijam Turske koja je obilježena islamom. Francuska vlada u najnovijem priopćenju odbacije tursko članstvo. Za Güntera Verheugena tursko bi članstvo i eventualni prijam balkanskih država predstavljalo maksimalno priširenje Europe Unije: ”Za dugo dugo vremena zapadna granica bivšeg Sovjetskog Saveza, sa izuzetkom baltičkih država, bit će istočna granica Europske Unije. Za sve države iza toga morat ćemo ponuditi drukčiju politiku, koju smo već razradili, a nazivamo ju politika susjedstva koja se zalaže da susjedne zemlje imaju jednaku mjeru stabilnosti i blagostanja koje smo postigli u Europskoj Uniji.”

Hoće li povjerenik i političar njemačke Socijaldemokratske stranke biti član i iduće Europske komisije koja svoj petogodišnji mandat započinje u studenom ove godine, još je nejasno. Vjerojatno će kancelar Gerhard Schröder svojeg ”čovjeka iz Bruxellesa” okruniti funkcijom super-povjerenika zaduženog za industriju i konkurentnost.