1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Gülen protiv Erdogana – i u Njemačkoj

Pokušaj vojnog puča u Turskoj polarizira i Turke u Njemačkoj. Između pristaša Gülena i Erdogana u nekim slučajevima vlada i mržnja. Vodstva raznih udruga i organizacija pokušavaju deeskalirati situaciju.

Ercan Karakoyun je vidno uzbuđen. Njegov glas podrhtava. "Situacija je zastrašujuća. Na objekte u kojima se nalaze Gülenove udruge je bacano kamenje, ispisivani su grafiti, a bilo je i prijetnji smrću", kaže Karakoyu. Preko socijalnih mreža i SMS se šalju huškačke poruke.

Ercan Karakoyun je predsjednik Zaklade dijalog i obrazovanje. Zaklada od 2014. godine djeluje kao glasilo Hizmeta, Gülenovog pokreta u Njemačkoj. Krivnju za ovo huškanje on predbacuje Uniji europsko-turskih demokrata (UETD) koja djeluje kao neka vrsta lobističke grupe AKP-a, kao Erdoganova "produžena ruka" u Njemačkoj.

Ercan Karakoyun

Ercan Karakoyun

"DITIB, kao i druge islamske zajednice, na ulazima u džamije su istakli natpise da Gülenovi pristaše nemaju mjesta u njihovim zajednicama", kaže Karakoyun. On konkretno navodi tri slučaja: u Hagenu, Duisburgu i Günzburgu. DITIB je najveće tursko udruženje džemata u Njemačkoj. 700 džemata je član DITIB-a. Ovo udruženje je iznenađeno Karakoyunovim navodima.

Glasnogovornica DITIB-a Ayse Aydin takve optužbe kategorički odbija: "Mi smo muslimanska vjerska zajednica i mi ne odbijamo nikoga tko se želi moliti u džamiji." U principu su sve DITIB-ove džamije otvorene za one koji se žele moliti u džamiji.

"Kroz puč situacija je eskalirala"

DITIB je blizak vjerskim vlastima u Turskoj. Sukob između DITIB-a i Zaklade za dijalog i obrazovanje je sukob između pristaša Tayyipa Erdogana i Fetullaha Gülena. Ovaj sukob skreće pozornost i na stav turske zajednice u Njemačkoj. On je, kako se vidi i nakon neuspjelog pokušaja puča u Turskoj, podijeljen.

Dr. Christoph Ramm sa Sveučilišta u Bernu je stručnjak za Tursku. Da se fronte baš sada zaoštravaju, njega ne iznenađuje: "Turska vlada smatra da je Gülenov pokret teroristička organizacija. Od 2013. godine se vlada svim silama bori protiv pokreta i pokušava Gülenove pristalice maknuti iz policije, pravosuđa i vojske". I mediji lojalni Gülenu poput časopisa s najvećom nakladom, ZAMAN-a, pogođeni su čistkama.

Gülenovi ciljevi

Utjecaj na medijsko izvještavanje je jedno od temeljnih uporišta Gülenovog pokreta. Pokret službeno propagira mirni islam. Obrazovanje bi trebalo biti u središtu pozornosti, a vjerske vrijednosti bi trebale biti povezane s osjećajem za ekonomsko djelovanje. Pokret je u međuvremenu aktivan u 140 zemalja i prije svega gradi škole i obrazovne ustanove. O izvorima financiranja se ništa ne zna. Organizacijska shema pokreta ne postoji.

Christoph Ramm, međutim, sumnja u da su ciljevi koje pokret proklamira doista pravi: "Nije poznato kako se ta mreža organizira. To podsjeća već na strukture jedne sekte. Kad se kritički raspitujete za strukture, kao da ste zagrizli granit. Kritike zbog netransparentnosti se udruga jednostavno ignorira bez da se na nju ozbiljno odgovara."

"Lov na vještice"

Stav Erdoganove vlade prema Gülenovom pokretu stručnjaci gledaju sa dosta zabrinutosti: "Ono što Vlada provodi je skoro pa ' lov na vještice'", kaže Ramm i cinično dodaje: "Ako se netko u svojoj paranoidnoj predodžbi vidi okruženog samim neprijateljima, onda se to možda i može shvatiti."

To je paranoja koja se, čini se, djelomično prenijela i u Njemačku. Ercan Karakoyun smatra da su i Erdoganove pristaše krive što je situacija eskalirala: "UETD, na primjer, u potpunosti preuzima Erdoganovu retoriku i dalje je prosljeđuje na njemačko-tursku zajednicu." S rezultatom, zaključuje, da i ovdje raste isto neprijateljstvo.

UETD se vidno trudi smiriti situaciju. Ovo udruženje je na upit DW-a odgovorilo priopćenjem za javnost u kojoj se pored ostalog navodi: "Ako je bilo takvih slučajeva, onda je to dijametralno suprotno načelima organizacije. Što se tiče poziva na nasilje u socijalnim medijima, želimo istaknuti da u socijalnim medijima nije posebno teško ilegalno koristiti fotografije, imena i grbove."

Preporuka uredništva