1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Fuzija Njemačke burze i New York Stock Exchange Euronext?

"To je kao kad bi fuzionirali Inter iz Milana i Real iz Madrida, to je totalna ludnica" komentar je jednog mešetara na mogućnosti da bi se burza u Frankfurtu mogla udružiti s burzom u New Yorku.

Burza u Frankfurtu

Fuzija giganta: Frankfurta...

Vijest o mogućoj fuziji preko Atlantika proširila se financijskim tržištem strelovitom brzinom, a suhoparna reakcija partnera kako "još nije ništa odlučeno" ali i kako su pregovori "već relativno daleko odmakli" svjedoči kako je vijest koju je objavio Reuters mnogo više od puke glasine.

Vrlo brzo su se pojavili i neki detalji moguće mega-fuzije tržišta kapitala: načelno bi to bila fuzija "među jednakima", ali bi Deutsche Börse iz Frankfurta ipak bila "nešto jednakija" od burze koja od 2007. obuhvaća burzu u New Yorku i niz europskih burzi okupljenih oko burze u Parizu - one u Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu.

Ovaj put...

NYSE

I NYSE na Wall Streetu.

Omjer 60:40 u korist Njemačke burze je rezultat trenutne tržišne vrijednosti dionica obje burze, gdje je burza u Frankfurtu onda vrijedna oko 15 milijardi dolara, a NYSE "samo" 9 milijardi. Ipak, na čelo udružene burze koja bi time bila najveća na svijetu, trebao bi doći direktor iz New Yorka, Duncan Niederauer a i sjedište burze bilo bi s one strane Atlantika. Direktor Njemačke burze Reto Francioni bi ostao u Frankfurtu, ali bi stekao položaj predsjednika upravnog vijeća fuzionirane burze.

O ozbiljnosti ove nakane svjedoči i da je ove srijede, kada je nakon završetka trgovanja na burzi u Frankfurtu i objavljena ova vijest, povučeno trgovanje dionicama Deutsche Börse - mada je i tako njezina vrijednost porasla za 3%, a procjenjuje se kako bi do dogovora moglo doći već u veljači. No ipak: među burzama već duže vrijeme traje val fuzija i do sada je Njemačka burza teško nalazila partnera - ne na kraju jer se malo tko osjeća ugodno sa takvim divom u svojoj kući.

Težak put do partnera

Reto Francioni

Reto Francioni

Prije nekog vremena se burza u Frankfurtu nadala fuzionirati s burzom u Londonu, ali u međuvremenu je LSE krenuo vlastitim putem i štoviše, planira fuziju s burzom u Torontu. Zanimanje Frankfurta se nakon toga okrenulo upravo Europskoj burzi Euronext, ali i ona je radije utočište potražila u New Yorku. Sada bi Njemačka burza, nakon što je nedavno odbijenicu dobila i od burze u Varšavi, ipak mogla naći partnera s kojim bi se ipak mogla mjeriti u težini. Pregovarači u New Yorku i Frankfurtu su objavili kako bi fuzijom mogli ostvariti uštede od oko 300 milijuna eura, ali sinergija nije najvažniji razlog moguće fuzije i stvaranja takve mega-burze.

Jer ovakva klasična tržišta vrijednosnicama su već dugo pod pritiskom da snize svoje troškove kako bi izdržala utrku s alternativnim tržištima - drugim riječima, trgovinom preko interneta. Drugi razlog je svakako i izazov koji čitav Zapad čeka pred sve snažnijim Dalekim istokom, a Frankfurtu je dodatni motiv i sve glasnije razmišljanje na Starom kontinentu o uvođenju novih, strožih pravila protiv špekulanata.

Hrpa novca

Tko će profitirati?

Malo koristi od nacionalnih zakona

Tako se nedavno novi predsjednik Njemačke savezne banke (Bundesbank) Joachim Nagel izjasnio kako bi trebalo ograničiti, takozvano ultrabrzo trgovanje vrijednosnicama. Riječ je o trgovini koja se obavlja računalima i kojom se zarađuje novac i na najmanjim i najkraćim razlikama u vrijednosti - ali koja onda širom otvara mogućnost da se i pojavljuju "mjehuri od sapunice", dakle da vrijednosti određenih vrijednosnica dosegnu neslućene razmjere, bez ikakvih temelja u "stvarnoj" tržišnoj vrijednosti. Nagel otvara mogućnost i uvođenja zakona koji bi zabranjivao takvo automatizirano trgovanje koje je itekako važno za Njemačku burzu: tako ostvaruje oko 40% svog prometa. Fuzijom sa New Yorkom bi takvi nacionalni propisi imali malo utjecaja na novog svjetskog giganta.

Autor: A. Šubić (dpa, Reuters, FTD)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva