1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Fukushima je promijenila svijet"

Potres koji je u ožujku 2011. pogodio dijelove Japana izazvao je tsunami koji je prouzročio najveću poslijeratnu nuklearnu katastrofu u toj zemlji. To nije dovelo do promjene u načinu razmišljanja samo u Japanu.

Fukushima

Simbol nuklearne katastrofe

Kada se 11. ožujka 2011. u blizini japanske obale dogodio potres, počeo je lanac katastrofa čije će posljedice stanovnici Japana osjećati i u idućim desetljećima. Potres je bio jačine 9,3 stupnja po Richteru, što odgovara snazi od stotinu tisuća atomskih bombi iz Hirošime. Ogromni val koji je potom poplavio japansko kopno pokrio je više od 470 četvornih kilometara tla lavinom vode, šuta i kamenja. Više od 19.000 ljudi izgubilo je život ili se još uvijek vode kao nestali. Tsunami je dostigao visinu od 16 metara – što odgovara visini četverokatne stambene zgrade.

Razrušena postrojenja

Tsunami je uništio postrojenja u nuklearki

Katastrofu je bilo nemoguće izbjeći

Atomsko postrojenje Fukushima Daiichi ima šest reaktorskih blokova i jedna je od najvećih nuklearki Japana. Zidovi ove elektrane koja se nalazi na samoj obali Pacifika mogu zaštititi postrojenje od tsunamija visine do 5,7 metara. Međutim, ovaj val je dostigao visinu od 13 metara – on je preplavio cjelokupni kompleks.

Unatoč brzom isključenju reaktorskih blokova, katastrofu je bilo nemoguće izbjeći: budući da su i rezervni generatori za struju bili poplavljeni, a pumpe za morsku vodu uništene, izostalo je hlađenje reaktora. U kaotičnoj situaciji poslije potresa operatoru elektrane firmi Tepco nije pošlo za rukom osiguravanje snabdjevanja strujom za rashlađivanje. Prometnice nisu bili prohodne, a pomagači nisu uspjeli dostaviti nužnu opremu u Fukushimu. Najgore su bili pogođeni blokovi jedan do četiri, u kojima je voda bila do visine od pet metara. U blokovima pet i šest voda je dosegla "samo" jedan metar. Tu se nalazio jedini generator koji je "preživio" tsunami. Zato su tehničari uskoro mogli uspostaviti opskrbu strujom.

Podjela ručka evakuiranima

Mnogi su ostali bez krova nad glavom

Povoljan vjetar, ali kontaminirana voda

Budući da je vjetar u prvim danima poslije eksplozije prije svega puhao u smjeru mora, veliki dio radioaktivnih oblaka završio je iznad oceana. Da je vjetar puhao u smjeru sjeverozapada, bila bi ugrožena gusto naseljena područja oko glavnog grada Tokija. Pa ipak, unatoč povoljnim vremenskim prilikama, područja oko Fukushime bila su radioaktivno kontaminirana.

Jer, idućih tjedana i mjeseci radioaktivnost je u obliku dima i pare, ali i vode, istjecala iz nuklearnih blokova. Operator je bio prisiljen da nakon isključenja svih sustava za hlađenje jezgre reaktora rashlađuje morskom modom.

U studenome je Tepco doveo prvu grupu novinara kako bi pokazao da se situacija u međuvremenu "stabilizirala". Uvjeti rada su se poboljšali, sustav za hlađenje ponovo je funkcionirao. Pa ipak su novinari na nekim mjestima izmjerili povećano radioaktivno zračenje koje je prelazilo granicu za obaveznu evakuaciju stanovništva.

Policija pretražuje ruševine

U katastrofi je život izgubilo ili se još uvijek vode kao nestali 19.000 ljudi

Mnogi još uvijek ne smiju kući

Zbog radioaktivnog zračenja vlasti su evakuirale stanovništvo u krugu od 30 kilometara oko nuklearke. Sve u svemu, bilo je pogođeno oko 200.000 ljudi. Na jesen je zona za evakuaciju ograničena na 20 kilometara, ali još uvijek oko 100.000 ljudi ne smije kući. Uvedena je zabrana prodaje povrća, mesa i mlječnih proizvoda u pet oblasti u regiji oko nuklearke. Od ljetos je zabrana ograničena na proizvode koji se proizvode u krugu od 20 kilometara oko nuklearke.

Mada su pojedini radnici bili izloženi velikom zračenju, do sada nitko nije preminuo. Radovi na popravku nuklearke trajat će još najmanje trideset godina.

Katastrofa je promijenila i Njemačku

Pusta ulica na kojoj leži samo pas

Mnoga područja pogođena katastrofom i dalje su pusta

Ova katastrofa je promijenila Japan. Stanovnici su pozvani da štede energiju. Isključeno je više od dvije trećine reaktora. Struja se sada uglavnom dobiva iz termoelektrana. Parlament je krajem ljeta usvojio Zakon o razvoju obnovljivih izvora energije.

Pod utjecajem ove nuklearne katastrofe u Njemačkoj je došlo do naglog zaokreta u energetskoj politici. Vlada je u listopadu 2010. godine donijela odluku o produženju rada njemačkih nuklearki. Prema tom planu, posljednja nuklearna elektrana je trebala prestati s radom najranije 2036. godine. No, odmah nakon katastrofe u Japanu njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila: "Događaji u Japanu su prekretnica za čitav svijet." Dva dana kasnije vlada je zamrznula prethodno donijetu odluku iz listopada 2010. i sedam najstarijih nuklearki je odmah prestalo s radom. Vlada je angažirala tim stručnjaka koji je dobio tri mjeseca vremena za ispitivanje sigurnosti domaćih nuklearki. Rezultati su bili uznemirujući: u svim postrojenjima su pronađeni sigurnosni nedostaci. Na prijedlog savezne vlade parlament je donio odluku o prekidu korištenja atomske energije do 2022. godine.

Demonstranti u Rostocku

Njemački građani su odmah nakon katastrofe tražili zatvaranje nuklearki

Rast popularnosti Zelenih

Ta odluka je u stvari bila reakcija na promjenu razmišljanja u njemačkom stanovništvu. U ožujku, kada se dogodila nesreća u Japanu, na ulice širom Njemačke je izašlo 250.000 građana zahtijevajući brzo zatvaranje nuklearnih elektrana. Popularnost stranke Zeleni – koja se još od svog osnivanja 1980. zalaže za tu ideju – zabilježila je nazapamćeni rast. To je i te kako bilo vidljivo na pokrajinskim izborima u Baden-Württembergu: ondje je Winfried Kretschmann kao prvi političar Zelenih u povijesti Njemačke postao pokrajinski premijer. Kršćanska demokratska unija kancelarke Merkel je u toj pokrajini izgubila vlast.

Nakon više od 30 godina rasprava o prestanku korištenja nuklearne energije u Njemačkoj, katastrofa u Fukushimi je stavila tačku na cijelu priču. Njemački političari imaju deset godina vremena da se pripreme za novi izazov: napuštanje korištenja nuklearne energije bez vrtoglavog rasta cijena struje za potrošače.

Autori: F. Schmidt/P. Kujath/H. Mohr/M. Kuehne-Veljković/B. Rabrenović

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva