1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Frontex: Broj izbjeglica se ne smanjuje

Direktor Frontexa Fabrice Leggeri predstavio je u Berlinu aktualnu situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice na vanjskim granicama EU, prije svega u Grčkoj. Kaže da su problemi prilično veliki.

Situacija izražena brojevima izgleda ovako: od početka godine zabilježeno je 140 000 neregularnih prelazaka granice i ulazaka u Europsku uniju. To je oko jednu trećinu manje nego u prosincu, ali šest puta više nego na početku 2015. godine. Najveći broj slučajeva, naime 82.000, registrirano je na tursko-grčkoj granici. 6.000 prelazaka bilo je iz Libije na jug Italije. Ovo su informacije koje je prezentirao Fabrice Leggeri, direktor Europske agencije za operativnu suradnju na vanjskim granicama zemalja članica Europe unije - skraćeno Frontex.

Udio sirijskih izbjeglica u Turskoj iznosi trenutno oko 40 posto, kaže Leggeri. Najveći broj dolazi trenutno iz Afganistana, Iraka, Pakistana, Irana i s afričkoga kontinenta.

Tisuću službenika Frontexa u Grčkoj

Glavna zadaća Frontexa, da osigura vanjske granice EU-a, trenutno je u središtu rasprave o izbjeglicama u Europskoj uniji. I kancelarka Angela Merkel se nada da će bolje osiguranje vanjskih granica smanjiti broj izbjeglica. I da će i druge zemlje pristati na raspodjelu izbjeglica prema određenom ključu. To međutim brojne zemlje odbijaju upravo zato što su vanjske granice toliko propusne. Koncem 2015. godine je Frontex - sa 775 službenika - pokrenuo novu misiju u Grčkoj. Članovi ove misije rade na granicama, na brodovima i u zrakoplovima ili kao "stručnjaci za falsificirane dokumente", kaže Leggeri.

Fabrice Leggeri

Šef Frontexa Fabrice Leggeri

Još od 2014. godine Frontex je u sklopu jedne druge misije tamo imao 283 službenika. Oni prije svega pomažu pri registraciji izbjeglica. U to pripada i 15 brodova za spašavanje na moru u slučaju nužde.

Problemi, problemi, problemi

Službenici Frontexa odlučuju skupa s grčkim vlastima ima li netko izgleda da kao izbjeglica može ostati u Europi. Onaj tko nema izgleda za dobivanje azila smije u Grčkoj ostati još jedan mjesec i mora zapravo natrag u Tursku.

EU s Turskom ima tzv. Sporazum o ponovnom prijemu. Ipak njegovo provođenje je teško, kaže direktor Frontexa. "Praktično migranti ne mogu biti vraćeni u Tursku." On kaže da ni vraćanje u druge zemlje nije jednostavno jer "treće zemlje ponekad nemaju volju za to" - ali vjerojatno ne iz operativnih, već iz političkih razloga, pretpostavlja Leggeri. 3.500 povrataka Frontex je obavio prošle godine, kaže on. U konačnici zbog toga brojni ostaju u Grčkoj.

Općenito gledano EU bi vjerojatno trebao od Turske više očekivati, kritizira Leggeri. Prije svega i kada je riječ o borbi protiv krijumčara.

Drugi problem: registriranje ni približno ne funkcionira bez problema. No ipak je situacija od ljetos, kako on kaže, mnogo bolja. Jedan od razloga je i to što je Frontex pomogao Grčkoj da kupi nužne uređaje kako bi mogla uzimati otiske prstiju. No situacija će vjerojatno postati jednostavnija tek kada budu gotovi tzv. hotspotovi, centri za registraciju i raspodjelu izbjeglica.

Veći proračun, manje osoblja

Bodljikava žica na granici

Sve više zemalja se ograđuje bodljikavom žicom, ali žica neće zaustaviti izbjeglice

Frontex je za brojne nove zadaće u "vjerojatno najvećoj misiji u povijesti" u protekloj godini dobio znatno više novca. Proračun je porastao s 95 na 142 milijuna eura. No samo za spašavanje ljudi na moru godišnje je potrebno trenutno 100 milijuna eura. Za 2016. godinu je proračun porastao na četvrtinu milijarde. 2017. bi moglo biti 320 milijuna. Centrala agencije je inače u Varšavi gdje trenutno radi 320 službenika.

Službenike na licu mjesta, kao i brodove i zrakoplove u Sredozemlju, Frontex dobiva od država članica EU-a. To znači: čak i ako Frontex - kao trenutno - dobije više novca agencija je unatoč tome upućena na pomoć država članica EU-a. I u tome je "kvaka". Leggeri kaže da nedostaje novih službenika. Naravno on za to ima razumijevanja jer države članice EU-a vjerojatno trebaju službenike za same sebe.

Žice ne pomažu

I kako dalje? Ako navala na granice ostane kao u posljednje vrijeme, onda to već ne bi bilo "tako loše", kaže Leggeri. Sve dok krizna žarišta ostanu u Siriji i Libiji, dotle neće biti poboljšanja situacije. 2015. godine je, prema procjenama Frontexa, bilo ukupno 1,8 milijuna neregularnih ulazaka u šengenski prostor, ali pri tome je riječ o višestrukim registracijama.

To znači: Frontex ne računa sa smanjenjem broja izbjeglica - moglo bi čak biti još više izbjeglica. Bilo kakve žice ne mogu zaustaviti navalu izbjeglica, već samo vode do otvaranja novih ruta. Nacionalna rješenja ne pomažu, već umjesto toga moraju biti uključene sve države EU-a, smatra Leggeri. Neki "Plan B", koji bi bio djelotvoran, direktor Frontexa ne može zamisliti.

Preporuka uredništva