1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Franz Liszt - prva globalna pop-zvijezda

Vječite turneje, histerija kod obožavateljki i buran privatni život: Franz Liszt je bio prototip pop-zvijezde 19. stoljeća. No 200. godina nakon njegovog rođenja najviše se ipak pamti njegovu glazbu.

Portret Franza Liszta

Franz Liszt

Franz Liszt rođen je 22. listopada 1811. u Gradišću u današnjoj Austriji. Lisztovo rodno mjesto Reiding tada je još pripadalo Mađarskoj, a s obzirom da je i sam kompozitor miješanog porijekla (otac Nijemac, majka Mađarica) nije ni čudo da ga danas svojataju obje nacije.

Prisilni Wunderkind

Plakat s likom Franza Liszta u Weimaru

I danas popularan - plakat u Weimaru

Tako se na Lisztovoj rodnoj kući nalaze dvije spomen-ploče koje su postavile dvije različite organizacije: jedna ploča na njemačkom, druga na mađarskom.

Mali Franz ili Ferencz, kako ga zove mađarska strana, bio je sve samo ne "Wunderkind". Prvu klavirsku poduku je dobio od svog oca, također glazbenika ali je, kako bilježe povjesničari, trebalo podosta muke malog Franza prisiliti da sjedne za klavir. "Jako je zanimljiva činjenica da je Franzov otac sebe vidio kao novog Leopolda Mozarta (otac Wolfganga Amadeusa op.a.)", kaže Nika Wagner, intendantica glazbenog festivala u Weimaru i prapraunuka kompozitora Liszta i praunuka Richarda Wagnera. "Sve frustracije koje je Franzov otac proživio trebale su biti izliječene kroz karijeru sina jedinca", kaže potomak glazbenih obitelji Wagner i Liszt.

Europska pop zvijezda

Lisztov portret - djelo Wolfganga Horwatha

Lisztov portret - djelo Wolfganga Horwatha

Očev plan je očito uspio. Kao pijanist Franz Liszt osvaja svijet i uz violinistu Paganinija je nešto kao prva pop-zvijezda u današnjem smislu te riječi: ispadi povezani s alkoholom, nebrojene ljubavne afere i histerija gdje god da je nastupao. Lisztov život je bio život zvijezde, vječito razapet između europskih metropola Pariza, Rima i Budimpešte. Prvi grad u kojem se skrasio bio je njemački Weimar. Ovdje se Liszt pijanist pomalo pretvara u Liszta kompozitora. "Htio bi koplje svoje umjetnosti baciti daleko u budućnost", objasnio je Liszt svoju želju za dugovječnijom izražajnom formom.

Liszt se dugo morao boriti za priznanje kao kompozitor. I danas, 200 godina nakon njegovog rođenja i 125 godina nakon smrti, na njemačko-mađarskog majstora se prije svega gleda kao klavirskog virtuoza i osobu koja je, ne samo zbog svog glazbenog djelovanja, nego i zbog veza s obitelji Wagner (Lisztova vanbračna kćerka Cosima posljednja je supruga Richarda Wagnera) postala jednim od simbola njemačkog kulturnog nasljeđa.

Nepoznat opus

Richard Wagner

Obiteljska posla - Lisztov zet Richard Wagner

Njegova glazba, osim nekoliko "hitova" poput "Mađarskih rapsodija" ili "Ljubavnog sna", je više manje ostala nepoznata široj publici. To je prije svega "zasluga" njemačke glazbene kritike koja je Lisztovo djelo često karakterizirala kao "površnu umjetnost" koja nema veze s "pravim vrijednostima njemačke glazbe" utjelovljenim u djelima simfoničara poput Johannesa Brahmsa ili Richarda Wagnera.

Mnogi biografi smatraju da je upravo ovaj potonji (i kasniji zet) Wagner bio taj koji je također pomalo skrbio za to da djelo njegovog tasta u Njemačkoj ne dođe u potpunosti do izražaja. Kroničari bilježe da se Wagner prilikom prvog posjeta jednom Lisztovom koncertu "vidno dosađivao" i da tu činjenicu nije ni pokušavao sakriti. Odnos dvojice velikana dodatno se pogoršao nakon što je u javnost izbila afera Lisztove kćerke Cosime (koja je tada još bila udana za poznatog dirigenta Hansa von Bülowa) i nakon što je otac stao na stranu zakonitog supruga. Situacija se primirila nakon što su Richard i Cosima ozakonili svoju vezu. No u glazbenom pogledu zet i tast nikada nisu u potpunosti došli "na zelenu granu". Wagner naime nikada nije imao previše sluha za Lisztova kasnije klavirska djela koja međutim upravo danas pojačano izlaze na svjetlo dana i osvajaju novu publiku.

Autori: Holger Noltze/N. Kreizer
Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva