1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Franjo. Papa među vukovima"

Tako glasi nova knjiga publicista Marca Politija, dobrog poznavatelja Vatikana. A ti "vukovi" se dobro čuju kad su se na biskupskoj sinodi otvorila bolna pitanja obitelji, bračne vjernosti i seksualnosti.

Marco Politi je njemačko-talijanski novinar i publicist. O zbivanjima u Vatikanu, gdje ima odličnih veza, redovito piše komentare u talijanskom dnevnom listu Il Fatto Quotidiano. Svoje poznavanje zbivanja u najvišim redovima Rimokatoličke crkve je zorno prikazao u knjizi "Benedikt. Kriza jednog pontifikata". Polti je bio u pravu, makar nije slutio koliko duboka je ta kriza: kratko nakon objavljivanja knjige je Benedikt XVI. odstupio s dužnosti.

S Marcom Poltijem smo razgovarali o biskupskoj sinodi gdje je već "radni dokument" podigao golemu prašinu zato jer je uopće spomenuo homoseksualne parove ili povratak u crkvenu zajednicu razvedenih.

DW: Gospodine Politi, da li sinoda napreduje?

Marco Polti: Sasvim sigurno. Ova sinoda je već izazvala potres u crkvenoj hijerarhiji. Tako nešto se nije ni vidjelo u posljednjih 50 godina. Papa Franjo želi od te sinode napraviti instrument kolegijalnosti, suodlučivanja. On ne želi više nekakvu monarhističku, apsolutističku Crkvu. On shvaća sinodu kao mjesto za konzultacije koje će dati i konkretne prijedloge.

Već iz opće rasprave prvog tjedna su došli važni signali i također važne riječi i pojmovi koje prije toga nikad nismo čuli. Na primjer, u službenim dokumentima nakon opće rasprave je rečeno kako i homoseksualni parovi imaju darova i osobina koje se mogu uvrstiti i u kršćanske zajednice. Govorilo se i o djeci kod homoseksualnih parova, rečeno je da ima pozitivnih elemenata i u brakovima koji su sklopljeni samo u državnim institucijama ili među partnerima koji uopće nisu vjenčani. I naravno, rečeno je da mora biti moguće da razvedeni koji se opet vjenčaju - nakon određenog razdoblja pokore - opet mogu moći primati sakrament Svete pričesti, slično kao što je to bivši predsjednik njemačke biskupske konferencije Zollitsch organizirao u Freiburgu.

Biskupska sinoda

Makar ima biskupa koji žele promjene, ima ih i koji odlučno odbijaju 'novotarije'.

Vi smatrate kako su kardinali na putu napretka i svladavanja jaza između crkvenog nauka i svakodnevnog života?

Marco Politi: Mi smo u procesu koji traje. I naravno, reakcija konzervativnih krugova je bila izuzetno snažna. Kardinal Müller (predstojnik utjecajne Kongregacije za nauk vjere - op. red.) je naglasio kako on više ne stoji iza tih razmišljanja i prvi dokument opće rasprave sinode je označio kao "neprihvatljiv". Predsjednik poljske biskupske konferencije je kritizirao kako se udaljavamo od nauka pape Ivana Pavla II. Američki kardinal Burke je izjavio kako se sinodom "manipulira". Mislim da nas čeka još mnogo svađe u kući, ali papi Franji se to dopada.

Koja je uloga pape na ovoj sinodi? Veoma je očito da se on osobno suzdržava reći što misli. Boji li se moći koju ima?

Marco Politi: Ne, to je strategija. Kao papa, Franjo zna da se tako golema organizacija sa jednom milijardom vjernika, sa stotinama tisuća svećenika, tisućama redovnika i biskupa, ne može više upravljati autoritativno. Ako želi početi proces reforme, onda se to mora zasnivati na konsenzusu, baš kao što je to bilo na Drugom vatikanskom koncilu. Baš tom otvorenom raspravom papa Franjo želi biskupe navesti na konsenzus o novim smjernicama dušobrižništva.

Ali na kraju, papa je taj koji odlučuje...?

Marco Politi: Na kraju će biti kao na Koncilu gdje je papa (Pavao VI.) prihvatio zaključke i svojim pečatom i potpisom ih pretvorio u obvezujuću odluku.

Grafit pape Franje

Vjernici vjeruju ovom papi. Mnogo je papa u mramoru i na umjetničkim slikama, ali papa Franjo je čak na grafitima podzemne željeznice u Rimu.

Kakva je vizija pape Franje o njegovoj Crkvi - demokratična i decentralizirana?

Marco Politi: Franjo želi Crkvu u kojoj će veća važnost biti na zajednicama. Naravno, papa ostaje kao najviša instanca koja u konačnici odlučuje, dakle on ne želi postati predsjednik uprave međunarodnog koncerna. Ali želi biskupe konkretno uključiti u proces odlučivanja. Kao prvo, on je osnovao Vijeće kardinala u kojemu su predstavnici svih stremljenja u Crkvi. On djeluje na inkluzivan način. Tu je i konzervativan kardinal Pell, tu su i otvoreni reformatori kao što je kardinal Maradiaga ili umjerene osobe iz sredine kao što je njemački kardinal Marx. Vijeće kardinala je već postalo prvi instrument kolegijalnosti. Drugo, sad okuplja biskupe u instancu koja daje prijedloge. I kao treće, on želi nacionalnim biskupskim konferencijama dati više prava.

Što će stajati u zaključnom dokumentu ove sinode?

Marco Politi: Najvjerojatnije neće biti tako bombastičan kao referat o općoj raspravi. Prema svemu sudeći će se dodati mnogo vode u vino. Možda će i zvučati pomalo kvrgavo. Ali smjer je postavljen i sad imamo godinu dana vremena da vidimo, što će se događati u biskupijama.

Preporuka uredništva