1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Francuzi nisu oduševljeni slavljenicom

Iako je jedna od šest zemalja utemeljiteljica „Europske ekonomske zajednice“, Francuska najkasnije nakon neuspjelog referenduma o Europskom ustavu krajem svibnja 2005. godine, ima svoje probleme s Europom.

default

Jasno "ne" Francuske na referendumu o Europskom ustavu

Stoga nije ni čudo da 50. godišnjica potpisivanja Rimskih ugovora u javnoj raspravi u Francuskoj gotovo ne igra nikakvu ulogu. Čak niti u predizbornoj kampanji Europa izbora nije dominantna tema.

Negativna slika Europske unije

Gotovo je teško zamisliti da su glavni pokretači Europske unije bili Francuzi, Jean Monnet i Robert Schumann. Već godinama je u francuskoj unutarnjoj politici uvriježeno da se sva krivnja za domaće probleme svaljuje na Europsku uniju. Već više od jednog desetljeća niti jedan uvjereni zagovornik Europe i europske politike nije se našao u vrhu francuske države. Francuska ponosa na Monneta i Schumanna

Francuska je ponosna na svoje utemeljitelje Europske unije Jeana Monneta i Roberta Schumanna, pa ipak kada se danas u Francuskoj ljudi prisjećaju na ovo dvoje političara tada to izgleda kao nekakva obaveza. Posmrtni ostaci Jeana Monneta nalaze se od 1988. godine u pariškom Panteonu, mjestu na kojem su svoj počinak pronašli i drugi veliki sinovi Francuske. Robert Schumann je svoje ime dao velikoj europskoj zakladi, a njegovo ime nosi i sveučilište u Strasbourgu, no u Parizu samo jedna mala ulica nosi njegovo ime. Europska unija kriva za unutarnje probleme

Posljednji francuski predsjednik Jacques Chirac bio je sve samo ne duboko uvjereni Europljanin. Danas je gotovo zaboravljeno da je 1992. trebalo gotovo moliti šefa stranke RPR Chiraca da se izjasni za sporazum iz Maastrichta, a mnoge nije iznenadilo da u svibnju 2005. godine Chiracu nije pošlo za rukom uvjeriti Francuze da na referendumu prihvate Europski ustav. Nakon francuskog "ne" od 55% stvari su se razvijale suprotno od pozitivnoga i ne u korist Europe. Stiče se dojam kao da je Francuska Europu stavila ´ad acta´. Francuska se pretvara kao da može i bez Europske unije. Tema ustav se u predizbornoj kampanji spominje samo ako je to nemoguće izbjeći. Kandidat konzervativnog tabora Nicolas Sarkozy pokazao se za sada vrlo pragmatičnim oko tog pitanja. On kaže da želi prihvatiti mini-ustav u nacionalnom parlamentu, a ne na referendumu. To želi učiniti već na ljeto 2007. godine. To su vremenski okviri koje poznavatelji situacije odbacuju kao nerealne. Kada se Sarkozy uopće u svojoj kampanji dotakne europskih tema, kao na skupu u Strasbourgu, tada to čini na način da se zalaže za Europu jasnih granica - i bez Turske.

„Želim Europu jer volim svoju zemlju i zato što Francuska svoje probleme ne može riješiti bez Europe. Francuska bez Europe ne može utjecati na zbivanja u svijetu. S Europom Francuska je snažnija i zato želim Europu“, kazao je Sarkozy.

Socijalistička kandidatkinja Segolene Royal koja se nije proslavila kao angažirana Europljanka, jasno se zalaže za novi referendum oko Europskog ustava prije 2009. godine. Istodobno mora u vlastitom taboru pomiriti protivnike i zagovornike Ustava. Jedini tradicionalno proeuropski predsjednički kandidat je političar centra Francois Bayrou. Sa Sarkozyjem ga spaja odbijanje ulaska Turske u Uniju, a sa Segolene Royal namjera da Francuze još jednom pozove na referendum o Europskom ustavu.