1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Francuska i njezin odnos prema islamu

Poslije terorističkog ubojstva katoličkog svećenika Jacquesa Hamela 26. srpnja, u Francuskoj se rasplamsala rasprava o institucijskim okvirima islama, druge vjere u ovoj zemlji po broju vjernika.

U Francuskoj postoji oko 2500 džamija i mjesta za molitve, ali vjersku službu obavlja samo 301 imam. Oko 20 posto džamija podignuto je donacijama iz drugih zemalja, a imami su mahom školovani u inozemstvu. To je osnovni razlog zbog kojeg se pokreće pitanje financiranja izgradnje mjesta za obrede islamske vjeroispovijesti i obrazovanja imama, kako bi se spriječili ekstremistički utjecaji i radikaliziranje vjernika, a "islam našao svoje mjesto u Republici", kako je rekao predsjednik vlade Manuel Valls.

Sredstva za te svrhe ne može izdvajati francuska država, jer bi to značilo kršenje zakona iz 1905. o odvajanju crkve od države. Zato je predsjednik François Hollande najavio aktiviranje Zaklade za islam u Francuskoj, koja bi regulirala ta pitanja i nagovijestio da bi na čelo te institucije mogao biti postavljen bivši ministar i predsjednički kandidat Jean-Pierre Chevènement. Taj prijedlog otvorio je novu polemiku: zašto Chevènement, a ne neka osoba iz zajednice muslimana?

Koga na čelo Fondacije za islam

Hollandeu nije zasmetalo Chevènementovih 77 godina, ni približavanje bivšeg socijalista desničarskoj stranci "Uspravno Francuska", a najmanje to što nije musliman. Međutim, zasmetalo je to drugima.

Muhammad Marwan iz Saveza protiv islamofobije u Francuskoj je ogorčen: "Kakva nam se to poruka šalje? Da među četiri milijuna muslimana u Francuskoj nema nitko vrijedan te funkcije! To je ukaz odozgo, autoritaran i kolonijalistički."

Ta još neslužbena kandidatura nije ni na ljevici ni na desnici naišla na bezrezervno odobravanje. I na jednoj i na drugoj strani postavlja se pitanje treba li na čelu zaklade koja regulira ulaganja u izgradnju džamija, obrazovanje imama i druge potrebe prakticiranja muslimanske vjere treba postaviti nekoga tko nije "muslimanske kulture". Ne znači li to staviti muslimane pod nadzor?

Džamija u Frejusu

Džamija u Frejusu

Ministrica za obitelj, djecu i prava žena Laurence Rossignol smatra da osoba za takvu funkciju "treba biti dio muslimanske kulture i dobar poznavatelj islama, što Chevènement svakako nije". Po njenom mišljenju, "najbolje bi bilo da na toj funkciji bude žena, koja ima čvrst stav o ravnopravnosti muškaraca i žena".

Brice Hortefeux, desna ruka bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja kaže: " Chevènement je čovjek velikog iskustva i dostojan svakog poštovanja, ali njegov izbor za ovu funkciju ipak iznenađuje jer je on potpuno stran muslimanskoj religiji. To je kao kad bi Francuskoj biskupskoj konferenciji predsjedavao budist."

I centrist François Bayrou, bivši predsjednički kandidat, također je skeptičan i postavlja pitanje: "Kako ovaj iznenađujući izbor objasniti muslimanima. Šef institucije od ključnog značenja za vaš život nije vaše religije i kulture, a teško da može na vaš način i shvatiti kako financirati izgradnju i funkcioniranje mjesta gdje ćete se moliti."

"Ja beskrajno poštujem Chevènementa, ali njegovo imenovanje za šefa Islamske zaklade značilo bi tutorstvo nad muslimanima, kao da oni ne mogu sami odlučivati o tome", rekla je članica francuskog Senata Esther Benbassa.

Ima, istina, i drugačijih mišljenja. Amar Lasfar, predsjednik Unije islamskih organizacija Francuske smatra da Chevènement zaslužuje tu poziciju: ima veliko iskustvo u odnosu sa islamom u Francuskoj, zalagao se za muslimane, kao ministar se protivio sudjelovanju Francuske u ratu u Iraku 1991. Godine. "Musliman ili ne, važno je biti kompetentan", kaže Lasfar.

Sam Chevènement je izjavio da će priopćiti svoj stav u odnosu na mogućno imenovanje kad se vrati s odmora. "To je ozbiljan i težak zadatak, ali od tolikog interesa za Francusku, da se ne bi smjelo od njega sakrivati", rekao je on.

Zašto je Zaklada bila neuspješna

Jean-Pierre Chevenement

Jean-Pierre Chevenement

Polemika se rasplamsala, iako je sam predsjednik Hollande debatu o kandidaturi i o svim pitanjima financiranja islamske vjeroispovijesti najavio za kraj ljeta ili prve dane kalendarske jeseni. Mnogi ukazuju i na to da se ne može zabraniti strano investiranje samo u džamije, dok, na primjer, Rusija istodobno financira izgradnju pravoslavne katedrale "Sveto trojstvo" nedaleko od Ajfelovog tornja.

Sama Zaklada za islam u Francuskoj prvobitno je osnovana još 2005. kao tijelo Francuskog vijeća islamske vjeroispovijesti, kako bi pomogla njenim potrebama, ali od samog početka bila je neuspješna. Kako se navodi u komentarima francuskog tiska, njeno funkcioniranje paralizirali su oni zbog kojih je osnovana. "Zakladu su podrivali oni kojima je u interesu da se islam financira sa strane", kaže nekadašnji blagajnik ove zaklade. "Oni su je sabotirali i onemogućavali njenu djelatnost jer im izgradnja džamija iz sredstava pod bilo kakvom kontrolom nikako nije išla u korist." Aktiviranje Zaklade podržalo je apelom i 40 muslimanskih intelektualaca i sveučilišnih profesora.

Sredstva Zaklade za islam formirali bi sami vjernici i privatni donatori, a dolazila bi i iz drugih legalnih izvora. U opticaju je, na primjer, ideja da se u tu svrhu uvede pristojba na prodaju halal-mesa i drugih proizvoda koji nose tu oznaku i mogu se kupiti u francuskim samoposluživanjima.

Taj sektor ima godišnji promet od pet milijardi eura. I najmanja pristojba bi značila ogromna sredstva za Islamsku zakladu, ali ima već glasova kako je to nemoguće ostvariti a da se ne prekrši spomenuti zakon iz 1905. Uz to, problem je i to što četiri milijuna muslimana (po nekim procjenama i više), od kojih su tri milijuna vjernici, nisu jedinstvena zajednica nego konglomerat svih struja u islamu, počevši od šijita i sunita do geografskih i nacionalnih varijanti, zbog čega do sada ni jedan pokušaj stvaranja zajedničkog tijela islamske religije u Francuskoj nije do kraja uspio. Međutim, izgradnja džamija je u ekspanziji. U posljednjih deset godina izgrađeno ih je blizu stotinu, a trenutno je u različitim fazama izgradnje još oko 300 projekata širom Francuske. Više od šezdeset imaju i minarete.

Raste nepovjerenje prema islamu

Policajac pred velikom džamijom u Parizu

Policajac pred velikom džamijom u Parizu

I dok traju rasprave o tome, prema posljednjim ispitivanjima Francuskog instituta za ispitivanje javnog mnijenja, raste nepovjerenje katoličkih vjernika prema islamu. Prije četiri godine – 2012. – 40 posto katolika bio je protiv izgradnje džamija u Francuskoj. Danas je taj postotak znatno veći – 55 posto. U istom razdoblju porastao je i broj onih koji smatraju da je prisustvo muslimana "prijetnja za identitet naše zemlje" - sa 47 na 55 posto, a za cijelih 11 posto udio onih koji smatraju da su "prisustvo i utjecaj islama pretjerani" – sa 60 na 71posto.

Izvjesno nepovjerenja je bilo vidljivo i tri tjedna nakon ubojstva svećenika Jacquesa Hamela, na Veliku Gospu, kad su na poziv predsjednika Biskupske konferencije Francuske Georgesa Pontiera katolički vjernici u crkvama palili svijeće za ubijenog svećenika i "molili se za Francusku"."Katolici su se svakog 15. kolovoza molili za Francusku, ali ta tradicija se izgubila poslije Drugog svjetskog rata. Vrijeme je da se obnovi", rekao je nadbiskup Pontier u svom pozivu.

Preporuka uredništva