1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Fondovi koji zlata vrijede

Fondovi Europske unije mnogima koji nisu upućeni možda se na prvi pogled čine otvorenom vrećom s novcem ili, slikovito prikazano, kao krava muzara. Međutim, bez muke i upornosti – nema novaca iz europskih fondova

Novčanice eura

Novac iz europskih fondova može duboko promijeniti zemlju

U Hrvatskoj kod pojedinih poslovnih ljudi i u određenim krugovima vlada mišljenje kako je dovoljno obratiti se u Bruxellesu nekoj uglednoj konzultantskoj kući i ona će se već pobrinuti da se iskoriste novci iz Europskih fondova. No da je u stvarnost ipak nešto drukčije, te da u tom poslu nema garancija, pojedinci u Hrvatskoj teško prihvaćaju.

Nema lakog puta do novca iz europskih fodnova

Nema lakog puta do novca iz europskih fondova. Procedura je složena, povezana s mnoštvo birokracije, ona traje i možda zbog toga mnogi odustaju ili su već u samom početku obeshrabreni da se upuste u posao dobivanja novca iz europskih fondova.

Pitanja o tome kako doći do novca iz Europske unije, prije svega je pitanje kako doći do prave prve informacije, do vjerodostojnih tijela koja će pomoći pri izradi projekata i postavljanja zahtjeva i na koncu povjerenja u ljude koji rade svoj posao koji nikada nema jamstva za uspjeh.

Poslovni ljudi i zainteresirani obraćaju se čak i novinarima i diplomatima u Bruxellesu u želji za pravim informacijama. Problem leži i u tome da u Bruxellesu postoji tek nekoliko ozbiljnih hrvatskih konzultanata kojima bi se mogli obratiti zainteresirani iz Hrvatske. Novac iz fondova se prati u stopu

Logo OLAF-a, Euopskog ureda za suzbijanje prijevara

OLAF- Euopski ured za suzbijanje prijevara

Čak i u slučaju da se dobije novac iz europskih fondova Europska unija prati u stopu kako se on koristi i u tom je vrlo stroga. Ne treba zavaravati činjenica da su fondovi “decentralizirani”, te da se novac dijeli iz Zagreba, jer i u tom slučaju sva sredstva iz Europske unije prolaze vrlo strogu proceduru pravila koja ima za cilj da se mogućnost prijevare i zlorabljenja svedu na minimum. U tu svrhu provode se ne samo revizije korištenja fondova već prijevare istražuje poseban Ured Europske unije za suzbijanje prijavara, poznatiji pod nazivom OLAF.

Najčešće se radi o nepoštivanju procedure, na primjer u natječajima kada se daje nekoj strani prednost. Upravo zbog takvih sumnji Europska je unija Hrvatskoj nedavno uputila i upozorenje da se s takvom praksom mora prestati. U suprotnom Hrvatskoj prijeti da izgubi dio novca iz fonda koji joj je bio namijenjen. Prema tome, pored novih zakona i pravila, Hrvatska mora prije svega poboljšati korištenje financijskih sredstava iz europskih fondova i koristiti ih prema europskim standardima i odredbama.

U suradnji hrvatskih agencija s europskim nedostaje prije svega školovano i obrazovano osoblje, premda se stanje u Hrvatskoj poboljšalo u odnosu na ranije, poručuju iz Bruxellesa. Problem leži u Hrvatskoj i u tome što se ne zapošljava kvalificirano osoblje, primjećuju u Europskoj uniji.

Maksimalno korištenje europskih fondova je bio cilj svake pristupajuće zemlje u EU i rijetko koja je ostvarila maksimum. No za Hrvatsku je ovo ne samo dobra pouka već i dobra vježba kako koristiti fondove. Jednoga dana, kada postane članicom, imat će i mnogo veće mogućnosti koristiti ih, kao što pokazuju primjeri nekih zemalja članica koje su u tome bile više nego uspješne.

Primjer Irske

Na ulicama Dublina, glavnog grada Irske, mnogi priznaju da je Irska uspješno povukla novac iz europskih fondova

Na ulicama Dublina, glavnog grada Irske, mnogi priznaju da je Irska uspješno povukla novac iz europskih fondova

Možda je najbolji primjer Irska čiji građani idućeg tjedna odlučuju o Sporazumu iz Lisabona i budućnosti Europske unije, a time i daljnjem proširenju. Irska je Europskoj uniji pristupila prije više od 30 godina. Tada je bila jedna od najsiromašnijih članica, a danas se nalazi u samom vrhu najbogatijih u društvu s Luksemburgom. No postoje i primjeri kako su europski fondovi pomogli i ostalim zemljama, na primjer Njemačkoj nakon ujedinjena za svoja istočna područja koja su bila daleko manje razvijena. Danas, manje od 20 godina nakon ujedinjena Njemačke i europski fondovi su pomogli da je istočna Njemačka ostvarila gotovo istu razinu razvoja kao i zapadni dio Njemačke, a u nekim ga područjima čak i nadmašila (brodogradnja, istraživanja, proizvodnja automobila, nove tehnologije). Zanimljiv je i primjer Grčke kojoj su fondovi nakon ulaska u Uniju pomogli u izgradnji infrastrukture, od autocesta do pomorskih i zračnih luka, a poseban primjer moderna zračna luka u Solunu. No dok je Irska pametnim korištenjem europskih fodnova povećala i svoj BDP, Grčkoj to nije uspjelo. Fodnovi mogu dovesti do dubokih promjena u zemlji

Fondovi Europske unije mogu u potpunosti promijeniti profil jedne zemlje. Oni se mogu iskoristiti na način da na kraju ostane za svakog potrošača i građanina vidjljivo što je učinjeno, ali isto tako europski fondovi se mogu iskoristiti i za manipulacije.

Kako se to ne bi dogodilo i u Hrvatskoj koja se bliži kraju procesa pregovaranja o članstvu i koja već sada koristi predpristupne fodnove Europske unije, važno je dobro informirati cijelokupnu javnost u zemlji. Korištenje postojećih financijskih sredstava koje se pružaju Hrvatskoj već sada otvaraju mogućnost hrvatskim znanstvenicima i institucijama u zemlji da pametnim zahtjevima i dobrim projektima povuku dobar dio europskih sredstava. Hrvatska od onoga dana kada postane članica imat će i pristup mnogo većem novcu iz kohezijskih fondova Europske unije.

Predsjednik Europske komisije Barroso upozorio da se u Hrvatskoj nedovoljno bave pitanje upravljanja europskim fondovima

Predsjednik Europske komisije Barroso upozorio da se u Hrvatskoj nedovoljno bave pitanje upravljanja europskim fondovima

Nedavno je u Bruxellesu boravio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Damir Polančec kojem su novinari smo ukazali na riječi predsjednika komisije Barrosa koji upozorava da se u Hrvatskoj nedovoljno bave problemom upravljanja europskim fondovima. Ovakve Barrosove riječi čude mnoge, jer se sticao dojam da je to pitanje u Hrvatskoj bilo riješeno. Damir Polančec pojašnjava:

“Što se tiče europskih fondova, mislim da mi jačamo kapacitete u tom smjeru i jedan primjer, mi smo imali reviziju u Hrvatskoj koja obilazi različita ministarstva i provjerava hrvatsku spremnost za kandiduranje projekata za financiranje iz predpristupnih programa IPA. Naše ministarstvo je zaduženo za komponentu 3c i komponentu 4 i moram reći da su ocjene od revizije vrlo pozitivne, da smo spremni, da smo napravili iskorak u ekipiranju i organizacijskom ustroju”.

Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska može biti veliki dobitnik, možda kao jedna Irska, ali samo ako će imati znanje i umijeće najbolje koristiti sredstva iz europskih fondova, jer sav novac koji se godišnje ne potroši iz zajedničke europske blagajne ponovno se vraća državama članicama.

Hrvatska stoga ima još malo vremena do članstva da maksimalno pripremi svoje sposobnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova koje već sada može koristiti te za razdoblje punopravnog članstva, kojeg Hrvatska može očekivati za dvije godine.

Preporuka uredništva