1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Fond za ublažavanje posljedica globalizacije

Europska je unija u globalnim razmjerima najveće homogeno tržište. Ali i jedno tržište koje je jako pogođeno globalizacijom. Od 1. siječnja 2007. EU ima jedan fond koji služi za ublažavanje posljedica globalizacije.

default

EU slavi 50. rođendan. Čemu se mogu radovati radnici?

Takozvani «globalizirajući fond» pomaže otpuštenim radnicima onih poduzeća koja svoja radna mjesta «premještaju» u jeftinije zemlje, naprimjer Kinu ili Indiju. Iz fonda se plaćaju dodatna školovanja, prekvalifikacije i pomaže osnivanju privatnih poduzetništava. Pretpostavlja se da bi od pomoći iz tog fonda moglo profitirati oko 50 000 posloprimaca. Zahtjev za isplatom novca upućuju nacionalne vlade, a isplaćuje ga Europska komisija. Za njezinog šefa, Portugalca Josea Manuela Barrosa fond je znak «solidarnosti EU s gubitnicima nove podjele rada svjetskog gospodarstva.» No, i prije nego što je na stolu Komisije završio prvi zahtjev za isplatom pomoći, izbio je jedan veliki spor.

Mali protiv velikih

Prigovor je glasio da će od globalizirajućeg fonda profitirati samo zaposlenici velikih koncerna kao što je Hewlett Packard ili Peugeot, a da ugroženim radnicima manjih i srednje velikih poduzeća neće pripasti ni komadić od tog kolača. Toga se barem pribojavaju predstavnici tih firmi. Posljednje izjave francuskog ministra za zapošljavanje Gerarda Larchera samo su potvrdile strahove: uz veliku medijsku pompu on je najavio da će kao prvi zatražiti novac iz «bruxelleskog lonca» za radnike krizom pogođenih francuskih auto-proizvođača. Dirk Vantygham iz Eurochambresa tvrdi da mala poduzeća nemaju tako moćne instrumente za nastup u javnosti: «Njima se sigurno biti puno teže dokazati da pate od posljedica uvoza robe iz zemalja s jeftinijom radnom snagom i da im je pomoć potrebna. Velikim koncernima je to lakše jer oni otpuštaju i po nekoliko tisuća ljudi odjednom. Zato će na koncu od fonda profitirati samo veliki koncerni.»

Novac teče prilično čudno...

Problem s fondom je i činjenica da iz njega «novac teče» tek kada se otpusti ukupno najmanje 1000 radnika: ili 1000 ljudi u velikom poduzeću u roku od četiri mjeseca ili 1000 ljudi u više manjih poduzeća u roku od devet mjeseci. Alexander Radwan, član bavarske stranke CSU i zastupnik u Europskom parlamentu kaže kako globalizirajući fond velikim koncernima ustvari pruža jeftinu ispriku za nove valove otpuštanja radnika i uvjeren je: «...da se tako legitimira njihovo djelovanje pod geslom «mi selimo naša radna mjesta, za ublažavanje posljedica ionako postoji fond Europske unije.» Kada neko malo ili srednje veliko poduzeće ima probleme u poslovanju onda ih teško može opravdati globalizacijom. Fond nudi velikim poduzećima samo jednu dobru ispriku.»

«To su naravno gluposti!»

Nisu svi istog mišljenja kao Radwan. Katharina von Schnurbein, glasnogovornica Europskog povjerenika za zapošljavanje Vladimira Spidle odgovara na prigovore njemačkog političara: «To su naravno gluposti. Fond raspolaže ograničenim financijskim sredstvima i njega poduzeća sigurno neće uzeti kao kriterij za donošenje tako važnih odluka, naprimjer o lokaciji poduzeća.» Schnurbein ne dijeli strahove malih i srednje velikih poduzeća, jer kako dodaje, upravo je globalizirajući fond apsolutno pravedan prema njima: «...i to zato što su mala i srednje velika poduzeća izričito spomenuta i u Statutu fonda.» Zahtjevi za isplatom novca iz fonda, koji će se ovog proljeća naći na stolu Europske komisije će pokazati jesu li ili ne strahovi malih i srednje velikih poduzetnika i njihovih radnika bili opravdani.