1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Fond za spas posrnulih banaka

Banke bi ubuduće, u slučaju novih financijskih kriza, same trebale snositi troškove njihove sanacije. Njemačka vlada predložila je usvajanje zakona kako se ubuduće banke ne bi spašavalo novcem poreznih obveznika.

Novčanice

Fond će biti ipak nešto veći...

Dvije godine nakon propasti američke investicijske banke Lehman Brothers, savezna vlada u parlamentarnu proceduru na usvajanje je poslala tekst zakona o takozvanim "bankovnim dažbinama" i zakona o stečajnom postupku i sanaciji velikih financijskih instituta koji se nađu pred kolapsom. Zakoni bi trebali biti usvojeni do konca ove godine.

Planirano je utemeljenje posebnog fonda "teškog" nekoliko milijardi eura. Banke bi u fond uplaćivali određeni postotak svog godišnjeg prometa, odnosno visine rizika u koji banke ulaze u svojim poslovima. Taj bi se novac, u slučaju potrebe i budućih financijskih kriza, trebao upotrijebiti za pružanje pomoći posrnulim bankarskim kućama.

Iz financijske branše se čuju kritike na račun vlade u Berlinu. Upozorava se da nova dadžbina previše opterećuje poslovanje instituta, što bi se u najgorem slučaju moglo odraziti i na smanjeni kreditni volumen, koji banke nude mušterijama - prije svega poduzećima. Vladine planove kritizira i oporba u Bundestagu.

Tamni oblaci nad tornjevima banaka u Frankfurtu na Majni

Tamni oblaci nad tornjevima banaka u Frankfurtu na Majni

Tko će uplaćivati u fond?

Dadžbinu bi plaćale samo one banke koje imaju sjedište u Njemačkoj. Osiguravateljska društva ili hedge fondovi ne bi morali uplaćivati novac u fond. Najveći dio novca se očekuje od najvećih igrača na tržištu: Deutsche Banke ili Commerzbanke. Uz privatne, teret bi trebale ponijeti i banke iz javnog sektora.

Vlada u Berlinu usvojila je i novi stečajni odnosno sanacijski postupak za velike, najvažnije banke na tržištu. Cilj je te mjere smanjivanje negativnih učinaka koje kolaps jedne velike banke može imati ili je u prošlosti imao za cijeli financijski sektor. Slični planovi postoje i u drugim zemljama Europske Unije. No, Njemačka je (nakon Švedske) druga zemlja Unije koja je predlaže konkretne korake. Šveđani su već uveli krizni fond za banke.

Autor: dpa/ap/rtr/sma

Odg. ur.: Željka Telišman

Preporuka uredništva