Fischer u Zagrebu - Završena konferencija o obnovljivoj energiji - Schröder obilježava "Dan D"

Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u utorak je stigao u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj. On je razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Miomirom Žužulom, premijerom Ivom Sanaderom i hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem kojima je obećao potporu njemačke Vlade hrvatskoj kandidaturi za ulazak u Europsku uniju, o čemu će na svom sastanku na vrhu 17. i 18. lipnja odlučivati Europsko vijeće: “Mi ćemo se, blago rečeno, držati pozitivno, a datum će odrediti Europsko vijeće. Mislim da je važnije da se mi tamo založimo za odgovarajuću odluku nego da ja ovdje dajem neke najave."

Njemački ministar vanjskih poslova također je održao i predavanje povodom Dana hrvatske diplomacije. On je izrazio zadovoljstvo hrvatsko-njemačkim odnosima, a tom je prigodom istaknuo i važnost napretka Hrvatske za njezine susjede i čitavu regiju: “Europske perspektive, uspješni pokušaj modernizacije Vaše zemlje kako gospodarski tako i politički ima, naravno, odlučujuće značenje za Vaše susjede: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru, ali i za Kosovo. To znači da mi od toga očekujemo i jaki regionalni poticaj te nastavak vrlo aktivne politike Vaše zemlje."

Fischer je ponovo istaknuo i važnost regionalne suradnje, ali ne samo na političkom nego i na gospodarskom polju: “Samo je po sebi razumljivo da je i gospodarska suradnja od odlučujuće važnosti. Uklanjanje tarifnih i carinskih prepreka te što slobodnija trgovina u cijeloj su regiji od presudnog značaja za privatna ulaganja, no nitko se više ne mora plašiti da će se pod izlikom gospodarske suradnje ponovo pokušati uspostaviti bivšu Jugoslaviju. Jer, previše se zemalja, uključujući i Vašu, nalazi pred odlučujućim korakom za ulazak u Europsku uniju. Upravo suprotno, vjerujem da se, ako se uklone trgovinske prepreke, može izkristalizirati vodeća uloga za ono gospodarstvo koje je bolje razvijeno kako bi se omogućio regionalni proces gospodarskog oporavka.”

Njemački ministar vanjskih poslova u srijedu je posjetio i Dubrovnik, gdje je obišao kulturno-povijesne znamenitosti tog grada.

Njemačka bez kandidata za predsjednika Europskog povjerenstva

Na svojoj sjednici 17. i 18. lipnja Europsko vijeće neće samo raspravljati o hrvatskoj kandidaturi za ulazak u Uniju, nego i o nasljedniku Romana Prodija na dužnosti predsjednika Europskog povjerenstva. Njegov petogodišnji mandat ističe krajem listopada ove godine, pa se sadašnji predsjedatelj Europskim vijećem, irski premijer Bertie Ahern već prihvatio posla kako bi uspio pronaći zadovoljavajućeg kandidata. On će zbog toga do sastanka na vrhu u Bruxellesu obići svih 25 glavnih gradova u Europskoj uniji. U igri je nekoliko imena, no koji su najvažniji kriteriji za dobivanje radnog mjesta predsjednika Europskog povjerenstva njemački je kancelar Gerhard Schroeder definirao ovako: "Mislim da predsjednik Komisije mora biti uvjereni Europljanin. Morao bi htjeti raditi ne samo na proširenju, nego i na produbljavanju Europske unije.”, smatra savezni kancelar. Osim toga budući utjecajni šef EU-ove administracije mora imati političkog iskustva na europskoj razini te biti u stanju komunikativno voditi Povjerenstvo s 25 članova. Schröder misli da bi belgijski premijer, liberal Guy Verhofstadt mogao biti prava osoba za tu dužnost. – S tim se slažu i Francuzi, no Britanci su recimo skloniji rješenju da se položaj predsjednika Europske komisije dodjeli sadašnjem EU-ovom povjereniku za vanjsku i sigurnosnu politiku, Javieru Solani. Njegov je problem u ovome trenutku stranačka pripadnost – socijalist bi imao malo izgleda da će ga potvrditi u europskom parlamentu gdje većinu imaju konzervativci, naravno ostane li tako i nakon izbora koji se održavaju za tjedan dana. Šefovi država ili vlada na svom summitu 17. i 18. lipnja moraju odlučiti o nasljedniku Romana Prodija. Kandidat jednostavno mora ispuniti još jedan kriterij: ”Trebao bi biti sposoban pridobiti većinu, inače ga neće biti”, kaže Schröder. Njemačka nema ambicija imenovati svog kandidata za mjesto predsjednika Europske komisije, ali iz Berlina bi, smatra kancelar, trebao doći superpovjerenik za gospodarstvo i industriju.

U Bonnu završena konferencija o obnovljivoj energiji

U Bonnu je ovog tjedna održana međunarodna konferencija o obnovljivoj energiji koja je u petak završena prihvaćanjem akcijskog programa. Njime su se predstavnici 154 države sudionice nakon četverodnevnog vijećanja obvezali na intenzivnije korištenje energije iz prirodnih izvora poput sunca, vjetra, vode i Zemljine topline. U akcijski je program uvršteno više od 165 pojedinačnih projekata čiji je cilj znatno smanjivanje ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu ili povećanje udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji. Upravo brojnost tih obvezujućih projekata, čiju će provedbu kontrolirati Ujedinjeni narodi, za njemačkog su ministra zaštite okoliša Juergena Trittina bili najvažniji rezultat ove konferencije: ”Akcijski program sadrži pažnje vrijedna nova financijska obećanja pojedinih država, ali i međunarodnih organizacija. Čitav niz država ondje je postavilo nove ciljeve za razvoj obnovljivih energija – s konkretnim rokovima."

Među inima je tu najava Filipina da će do 2013. četrdeset posto svoje struje dobijati iz obnovljivih energetskih izvora. Za usporedbu – Njemačka i Velika Britanija ambicioznim smatraju cilj da do 2020. udio alternativne energije bude 20 posto. Savezni kancelar Gerhard Schröder, na čiju se inicijativu ova međunarodna konferencija i održala, iskoristio je priliku i u svom govoru najavio još jedan financijski angažman Njemačke. Na UN-ovom summitu 2002. Schröder je već predstavio cjeloviti paket od milijardu eura za poticanje bio-energije i povećanje učinkovitosti uobičajenih elektrana u sljedećih pet godina. Uz to sada dolazi još pola milijarde eura za razvoj alternativnog pristupa energiji u zemljama u razvoju.

Schröder je istodobno naglasio da su najnoviji napadi na objekte i zaposlene u naftnoj industriji u Saudijskoj Arabiji i Iraku na "najdramatičniji način" pokazali su do koje je mjere svjetsko gospodarstvo ranjivo. Ti napadi neposredno ciljaju na to da čovječanstvo pogodi u vitalni živac – Jednostrana ovisnost svjetskog gospodarstva o nafti enormno povećava ranjivost. Ova je konferencija pokazala, rekao je Schröder, da se međunarodna zajednica i u ponekad teškim vremenima odlučno bavi hitnim pitanjima budućnosti: "Naš cilj da kroz obnovljivu energiju postignemo veće blagostanje i razvoj, bolju zaštitu klime i veću sigurnost opravdava sve napore." Schröder, kao i britanski premijer Tony Blair, koji se sudionicima konferencije obratio video porukom, vjeruju da će Rusija uskoro potpisati sporazum iz Kyota. Bez Rusije, i bez Sjedinjenih Država taj sporazum ne može stupiti na snagu.

Schröder kao prvi njemački kancelar sudjeluje na proslavi “Dana D”

Savezni kancelar Gerhard Schröder ove nedjelje kao prvi šef njemačke Vlade u povijesti sudjeluje u obilježavanju 60. obljetnice takozvanog "dana D", odnosno 6. Lipnja 1944., kada su se savezničke trupe iskrcale u Normandiji na sjeveru Francuske. U tjednima koji su uslijedili saveznici su uspjeli natjerati njemačku vojsku na povlačenje. No i sami su u krvavim bitkama imali velike ljudske gubitke. Datum 6.lipnja od tada se smatra ključnim za kasniju pobjedu nad Hitlerovim snagama.

Francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao je Schrödera na svečanost krajem prošle godine, priopćio je glasnogovornik savezne Vlade Thomas Steg, dodajući kako je poziv obradovao kancelara: "Razlog je naravno enormno simboličko značenje činjenice da 60 godina nakon D-daya i invazije saveznika u Normandiji taj dan ne obilježavaju samo pobjedničke zemlje kako je to bilo desetljećima, vec se poziva i Njemačka kao tadašnji ratni protivnik."

Prije deset godina, kada se obilježavala 50-ta obljetnica, savezničke zemlje su same slavile. Nepozivanje tadašnjeg saveznog kancelara Helmuta Kohla dovelo je do manje zategnutosti u njemačko-francuskim odnosima. Schröder je dakle prvi kancelar kojemu je ukazana ta čast, i ujedno prvi kancelar koji nije svjesno doživio rat. On je naime rođen 1944. godine, samo nekoliko tjedana prije iskrcavanja u Normandiji.

"Za mene je to velika čast, no to je još važniji signal za ljude u našoj zemlji, signal čija se prava povijesna vrijednost još ne može dovoljno dobro procijeniti. Ovim činom je definitivno okončano poslijeratno doba", izjavio je njemački kancelar, ciji je otac nekoliko tjedana nakon D-daya kao njemački vojnik poginuo na Balkanu.

U Normandiju su pozvani državni poglavari iz svih zemalja koje su sudjelovale u invaziji ili su je podržavali. Uz britanskog premijera Blaira na svečanosti u Arromanchesu kod Bayeuxa sudjeluje i kraljica Elisabetha II.