1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Financijske perspektive Europske Unije za jugoistočnu Europu

U najnovijoj analizi nevladine organizacije ESI (European Stability Initiative) pretpistupna pomoć Europske Unije namijenjene kandidatskim zemljama jugoistočne Europske dostići će razinu koja je obećana i koja odgovara onoj za kandidate Bugarsku i Rumunjskoj kao i deset novih članica, ali ona će se ostvariti tek 2011. godine.

Koliko je novca EU predviđa za jugoistočnu Europu?

Koliko je novca EU predviđa za jugoistočnu Europu?

Studija se temelji na prijedlogu novih srednjoročnih financijskih perspektiva za proračun Europske Unije i ujedno predstavlja osnovu prijedloga regulative pretpristupne pomoći kojom se određuju iznosi.

U analizi se naglašava da je pomoć pasivna te da su rokovi koje nude ili obećavaju važeći dokumenti Europske Unije daleko duži od onih s kojima računaju zemlje regije. Tako se za trojku zemalja regije - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju i Crnu Goru - predviđa da će Sprorazum o stabilizaciji i pridruživanju stupiti na snagu tek 2008. godine, da će iste godine navedene zemlje predati zahtjev za članstvo, zatim 2010. godina prognozira se dobivanje kandidatskog statusa, a 2017. zatvaranje pregovora i na kraju 2020. godine članstvo u Europskoj Uniji.

Iduće proračunsko razdoblje Europske Unije traje od 2007. do 2013. godine. Planirana pomoć po glavi stanovnika je 27 eura, što je razina pomoći za deset novih članica i dvije buduće članice. Međutim Europska Unija će dostići taj iznos od 27 eura po glavi stanovnika tek 2011. godine. Veći iznosi pomoći zemljama jugoistočne Europe planiran je tek krajem idućeg srednjoročnog razdoblja, a članstvo u Europskoj Uniji uopće se ne spominje.

Za ilustraciju koliko je velika razlika između obećanja i planova ukazuje slučaj dvije zemlje podjednake veličine i broja stanovnika - Bugarske i Srbije. Bugarska sa svojih osam milijuna stanovnika iduće godine dobit će 430 milijuna eura pomoći dok će se Srbija morati zadovoljiti sa 161 milijun eura. 2009. godine, kada će Bugarska biti članica, pomoć Unije iznosit će 1,6 milijardi eura, dok će Srbija primiti 11 puta manju pomoć ili svega 117 milijna eura.

Nasuprot tome sa statusom kandidata - počeli pregovori ili se čekalo rješavanje preostalog Haaškog pitanja - Hrvatska u ovom trenutku ima povoljniji položaj u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana. O spremnosti hrvatskih organa državne uprave ovisi koliko će raspoloživih sredstava Hrvatska apsorbirati. Iskustva ranijih proširenja govore da je stupanj iskoristivosti pomoći u startu malen, ali da se apsorpcija ubrzava s napredovanjem izgradnje cijelog sustava, a to znači prilagodbe rada prema pravilima koja vrijede u Europskoj Uniji.

Podaci govore da Hrvatska može računati na pretpristupnu pomoć u iznosu od 27 eura po glavi stanovnika ili 120 milijuna eura godišnje. Prema prijedlogu regulative pretpristupne pomoći, Hrvatska bi u svakoj od sedam godina srednjoročnog financijskog razdoblja između 2007. i 2013. imala na raspolaganju 120 milijuna eura, uz naglasak da se prijamom u Uniju pomoć prekida te nastavlja u okviru novih oblika pomoći.

Zanimljiv je posljednji prijedlog novog proračuna Europske Unije kojeg je podastrijelo luxemburško predsjedništvo u kojem se predviđaju sredstva za nove članice samo do 2009. godine, što stručnjaci tumače kao potvrdu da Unija računa na novu članicu u tom razdoblju.

Hrvatska bi s ulaskom u Uniju - pod uvjetom da uspješno ispregovara sva poglavlja u svoju korist - mogla godišnje dobiti najviše milijardu eura svih vrsta pomoći, počevši od od subvencija za poljoprivredu preko sredstava za regionalni razvoj pa sve do asistencija za prekograničnu suradnju.

Za razliku od Hrvatske Turskoj će se pomoć prilagodbi povećavati svake godine, premda će startati siznosom od milijardu eura ili 14 eura po glavi stanovnika godišnje u prvoj proračunskoj godini, a to će biti 2007. godine, a na kraju razdoblja ta bi pomoć za Tursku godišnje iznosila 1,9 milijardu eura ili standardnih 27 eura po glavi stanovnika.