1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Financijska kriza mijenja i ekonomske teorije

Najprije su počele posrtati banke, sad čitave države. Već godinama u financijskom svijetu vlada krizno ozračje – s izuzetno velikim posljedicama i za ekonomsku znanost.

Krivulja indeksa na burzi

Iz krize se može nešto naučiti

Kad je Claudio Wewel prije nekoliko godina počeo studirati ekonomiju rijetko je čuo pojmove kao što su „reguliranje financijskoga tržišta“, „sistemski rizici“ ili „gospodarska etika“. U međuvremenu on priprema doktorsku disertaciju, a sa svojim studentima raspravlja o tomu kako bi država trebale zakonima regulirati tržište, o tomu da postoje rizici koji mogu dovesti do kolapsa čitavog financijskog sustava, o tomu da postoje ljudske vrijednosti kao solidarnost i održivost, prema kojima bi se trebali ravnati menadžeri. Zbog financijske krize su ove teme, o kojima se ranije malo govorilo, dobile na važnosti i intenzivno se istražuju. Gospodarska znanost je dosad imala okvirni model, dakle osnovnu filozofiju, koja je polazila od toga da bi financijska tržišta trebalo prepustiti njima samima. „Kroz krizu je postalo jasno da naš model dolazi do svojih granica“, kaže profesor ekonomije Achim Wambach sa Sveučilišta u Kölnu.

Prof. Achim Wambach

Prof. Achim Wambach

Ali, ne raspravlja se samo o regulaciji i sistemskim rizicima. I čovjek sa svojim vrlinama i manama sve više je u središtu pozornosti teorija i modela ekonomske znanosti. To se primjećuje, primjerice, po tomu što je trenutno vrlo popularna ekonomija ponašanja, znanost koja analizira kako se ljudi ponašaju u određenim ekonomskim situacijama. Glavni je pojam „povjerenje“, kaže profesor Wambach: „Moram stvoriti tržišne strukture u kojima tržišni partneri imaju povjerenja jedni u druge.“ Kriza je i kriza povjerenja. Zato je jedna od glavnih zadaća gospodarske znanosti istraživati kako institucije moraju biti organizirane da se na tržištu ponovo stvori povjerenje.

Kriteriji za važnost banaka

I u ekonomiji poduzeća je uzdrmano povjerenje u slobodno tržište, kaže kelnski profesor Thomas Hartmann-Wendels: „Jako smo vjerovali u sposobnost tržišta.“ Sistemski rizici nisu dovoljno uzimani u obzir, kaže profesor Hartmann-Wendels dodajući da smo iz krize naučili puno novih aspekata koji sad moraju biti pretočeni u znanstvene modele.

Konkretan primjer kako jedan znanstveni model može pomoći politici je stvaranje bankovnih zaliha. Što je neka banka važnija za čitav sustav, to više novca bi ona morala staviti na stranu kako u slučaju krize ne bi propala. Ali, kako izmjeriti koliko je neka banka relevantna za sustav? Tu znanost može donijeti važne spoznaje: „Tu je važno da možemo reći važnost neke banke za sustav ovisi o ovim ili onim čimbenicima“, kaže profesor Hartmann-Wendels.

Prof. Thomas Hartmann-Wendels

Prof. Thomas Hartmann-Wendels

Modeli koje se može koristiti

Doktorand Claudio Wewel smatra da je izazov gospodarske znanosti davanje politici konkretnih preporuka i znanstvenih modela upotrebljivih u praksi. Dosad su se ekonomske znanosti po njegovom mišljenju previše kretale na teoretskoj razini. „Bilo bi dobro orijentirati se više u smjeru primjene i modela koji političaru mogu dati prognoze, koje on zaista može koristiti.“

Ali, unatoč svim promjenama u teoriji i modelima gospodarske znanosti u krizi nije dovedena u pitanje osnovna ideja homo oeconomicusa, čovjeka koji djeluje racionalno da bi maksimirao korist, smatra profesor Achim Wembach. Naprotiv, kriza je pokazala da su se svi ponašali vrlo racionalno: političari time što su spašavali banke, banke time što su špekulirale protiv država i države time što su se sve više zaduživale. U gospodarskim znanostima nije došlo do promjene paradigme. „Ne može se reći da je klasična ekonomija s homo oeconomicusom zbog krize doživjela neuspjeh“, kaže Wembach.

Autor: Nicolaus Steiner / Anto Janković
Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva