1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Financijska injekcija za znanost

Europska unija trebala bi do 2010 postati regija s najvecom sposobnocu konkurencije. Taj cilj slozno su prije 5 godina u Lisabonu formulirali sefovi vlada clanica EU-a. Od tada nije doslo do velikog pomaka, premda su neke od potrebnih mjera za postizanje toga cilja u potpunosti nesporne. Prije svega, drasticno povisenje izdataka za istrazivanje i razvoj. Povjerenik EU-a za istrazivanje Janez Potocnik sada je preuzeo zadatak, podsjetiti odgovorne da svoje rijeci pretoce u djela. Na nedavnoj konferenciji za tisak u Brüsselu, predstavio je glavne smjernice buduce istrazivacke politike EU-a, koje medju ostalim sadrze i podvostrucenje izdataka za istrazivanje.

Janez Potocnik- ministar EU-a za istrazivanje i znanost

Janez Potocnik- ministar EU-a za istrazivanje i znanost

Povjerenik Europske unije za istrazivanje Janez Potocnik je ekonomist, a svoje koncepte zastupa s mladalackim elanom, koji je za brüsselske birokrate prije netipican. Pri tome je uspjesan: Europska komisija usvojila je njegov nacrt za 7. okvirni program za istrazivanje. To je vrlo vazno, buduci da Janez Potocnik zeli vise novaca za istrazivanje. I to, toliko vise, da ce u proracunu EU-a biti potrebno mnogo toga presloziti. U svojem nacrtu povjerenik EU-a zahtijeva podvostrucenje izdataka za istrazivanje i razvoj. Ukoliko predlozak 46-godisnjeg Slovenca i u Vijecu ministara dobije vecinu, financijska sredstva za unaprijedjenje istrazivanja bila bi povisena sa sadasnjih oko 5 na 10 milijardi Eura godisnje. „Pregovori o buducem proracunu Europske unije znace trenutak odluke. Hocemo li uspjeti financije presloziti tako da se konacno pribizimo lisabonskim ciljevima? Podvostrucenje izdataka za istrazivanje bio bi vazan korak na tom putu – ne samo zbog dodatnog novca, vec i zbog signala da smo probleme uvidjeli i da njihovom rjesavanju drzave clanice prilaze zajednickim snagama.“- kaze Potocnik.

7. okvirni program za istrazivanje predvidja istrazivackopoliticki smjer brüsselske vlade za vremensko razdoblje od 2007. do 2013. godine. Pojedinosti se doduse jos moraju razraditi, ali grube linije u usvojenom su predlosku vec zacrtane. U sredistu pozornosti stoji udruzivanje resora i ukidanje istrazivacke politike prema kojoj se svaka drzava u Europi usredotocuje samo na sebe. Vodeci istrazivaci na nekom podrucju trebali bi se ohrabriti poticanjem umrezavanja radi izvangranicne suradnje zemalja i tako omoguciti europskoj znanosti priblizavanje svjetskom vrhu.

Za istrazivanje baze trebalo bi se osnovati europsko Vijece za istrazivanje u kojem znanstvenici autonomno odlucuju o projektima koje je potrebno poticati. Prema zakljucnom predlosku, Vijece za istrazivanje godisnje bi trebalo imati priljev od milijardu i pol Eura godisnje. U primjenjenom istrazivanju Potocnik namjerava prije svega postaviti nove akcente pojacanim ukljucivanjem industrije.

Investicije za istrazivanje kod velikih su poduzeca u Europi znatno manje porasle nego recimo u SAD-u ili Japanu. U cilju promjene tog trenda, trebale bi se udruziti takozvane tehnologijske platforme inzinjera i istrazivaca razlicitih bransi, kako bi se zajednicki razvile kljucne tehnologije: „Sudionici znaci razradjuju dugorocne istrazivacke strategije. Zajednicki osmisljena agenda pomaze nam identificirati zanimljiva podrucja primjenjenog istrazivanja i unaprijediti ih – s ciljem da na kraju dobijemo proizvode koji su zreli za ulazak na trziste.„

Najvise novca trebalo bi teci u informacijske i komunikacijske tehnologije. Oko 13 milijardi Eura, podijeljenih na 7 godina. Za istrazivanje zdravlja predvidjeno je 8 milijardi Eura, za svemirsku i prometnu tehnologiju 6 milijardi, a za istrazivanje materijala i nanotehnologiju priblizno 5 milijardi Eura.

Pri dodjeli financijskih sredstava kljucnu ulogu trebala bi igrati sama kvaliteta istrazivackih projekata. Bonus za gospodarski slabije razvijene regije nece se vise dodjeljivati, kaze Potocnik, za to su nadlezne strukturalne zaklade Europske Unije. Za nove drzave clanice u Istocnoj Europi mogla bi to biti gorka cinjenica, ali ujedno i podstrek za sto brzi ulazak u prvu ligu istrazivaca. O Potocnikovom konceptu za 7. okvirni program za istrazivanje konacno ce se odluciti u lipnju, kada o prijedlogu budu glasali europski sefovi drzava i vlada. Potocnik: „Odlucujuca ce biti rasprava u Vijecu ministara. Pojedinacne drzave clanice u istrazivackoj politici trenutno slijede potpuno razlicite ciljeve. S podvostrucenjem budzeta i prioritetima koje mi predlazemo vjerojatno se nece odmah sloziti sve clanice. No, ja se nadam, da ce na kraju u zakljucku stajati da se s lisabonskom agendom treba ozbiljno ophoditi i da ce se izdaci za istrazivanje i razvoj znatno povisiti.“

No cak i pri podvostrucenju proracuna brüsselski doprinos ne bi cinio cak ni 10 posto cjelokupnog utroska za unaprijedjenje istrazivanja. Kada se u Brüsselu bude raspravljalo o novcu za istrazivanje, u stvarnosti ce biti manje rijeci o novcu, a vise o politickom signalu koji bi mogao rezultirati financijskom injekcijom za znanost.

-