1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Financijska elita u Zagrebu

Zagreb je domaćin jednog od najvećih financijskih skupova u Europi - 19. godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj. Započeo je Hrvatskim investicijskim forumom, gdje su predstavljene mogućnosti ulaganja.

default

Prilika za investicije u Zagrebu

Europska banka za obnovu i razvoj dosad je u Hrvatsku investirala više od dvije milijarde eura, primjerice tijekom 2009. u male i srednje tvrtke uloženo je 242 milijuna eura. Banka ove godine planira podržati obnovu šibenske luke, projekt otpadnih voda u Sisku i izgradnju trgovačkog centra u Osijeku.

Hrvatski brandovi jaki

Thomas Mirow

Thomas Mirow - "Pazite na potrošačke kredite"

Premijerka Jadranka Kosor na otvaranju Hrvatskog investicijskog foruma naglasila je kako je Hrvatska u posljednje dvije godine svrstana u deset najboljih reformera po kvaliteti i količini mjera što ih provodi. „O tome svjedoči i posljednje istraživanje Svjetskoga gospodarskog foruma, koje pokazuje da je po konkurentnosti Hrvatska ispred niza članica Europske unije.“, naglasila je Kosor. Predsjednik Banke Thomas Mirow pohvalio je Vladin reformski smjer i borbu protiv korupcije ali i snagu pojedinih hrvatskih tvrtki, što su se proširile u regiju. Centralna i Istočna Europa trebaju se osloniti na zaduživanje u lokalnim valutama i razvijati domaća tržišta kapitala, u prvom redu državnih obveznica, jer je to najbolji odgovor na krizu, poručio je Mirow. Kako je pojasnio, financijska integracija Istoka i Zapada te razvoj prekograničnog bankarstva doprinijeli su razvoju financijskog sektora, no globalna je kriza pokazala i ogromnu zaduženost privatnog sektora u stranim valutama.

Prilika za investiranje

Logo EBRD

Novac je tu samo ga treba iskoristiti

Na Hrvatskom investicijskom forumu promovirana je dugo očekivana knjiga za financijske ulagače, što ju je izradila Agencija za promicanje izvoza i stranih ulaganja. Od 1993. do kraja prošle godine ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 24 milijarde eura, od čega je više od 90 posto investitora iz država Europske unije. Vlade su odgovorne za stvaranje boljih uvjeta za domaće zaduživanje - donošenje makroekonomske politike koja vodi ka smanjivanju razlike kamata za lokalno i ino-zaduživanje, regulative koja će to podržavati i stvaranje odgovarajuće institucionalne podrške, npr. domaćeg tržišta državnih obveznica, rečeno je na Forumu. Odgovornost je i na komercijalnim bankama koje bi trebale prestati denominirati kredite u stranoj valuti, a naročito ne odobravati kratkoročne potrošačke kredite u stranoj valuti, rekao je Mirow. Upozorio je banke da moraju biti opreznije u procjenjivanju sposobnosti dužnika u smislu valutnog rizika, te ih pozvao da se uključe u stvaranje domaćeg tržišta državnih obveznica.

Sporazumi unutar tzv. Bečke inicijative, čulo se u nastavku, djelomično uključuju obveze stranih banaka da ne smanjuju volumene kreditiranja zemljama regije, kako se ekonomska kriza ne bi produbila. Hrvatska u tome vidi priliku za privlačenje investitora, dok svojim prirodnim i gospodarskim potencijalima može biti prepoznatljiva na međunarodnom tržištu kapitala, izjavila je Kosor.

Što je EBRD?

Euri

Na Zapadnom Balkanu moguć rast

Europska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. radi ulaganja u bivše komunističke zemlje, ali sa željom da se ohrabri privatne investitore iz Europe, Amerike i Azije da se, također, angažiraju. Istodobno je Banka dobila politički mandat da promiče slobodno tržište, višestranačje i vladavinu prava u tim državama. Načelni sporazum o osnivanju današnje Europske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) postignut je 1990. i potpisan početkom 1991., uz prethodni neformalni dogovor između Londona, Pariza i Washingtona da prvi predsjednik banke bude Francuz (Jacques Attali), a prvi potpredsjednik Amerikanac (bankar Ron Freeman) te da joj sjedište bude u Londonu, kako je to izričito tražila tadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher. Nakon Attalija predsjednik EBRD-a postao je Horst Kohler, današnji njemački predsjednik. Za EBRD je specifično, a i po tome se razlikuje od drugih međunarodnih financijskih institucija kao što su Svjetska banka u Washingtonu i EIB u Luxembourgu, da ne investira preko vlada i državnih institucija u pojedinim zemljama, nego izravno u konkretne projekte, i to pretežno u one u privatnom sektoru. U Hrvatskoj, na primjer, oko 70 posto svih projekata u privatnom su sektoru.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N.Kreizer

Preporuka uredništva