1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Film o turskom super-junaku koji uništava Amerikance u Iraku

Rijetko je da neki turski film uopće izazove pažnju "zapadne" publike, pa čak i kad se radi o najskupljem turskom filmu svih vremena. Film "Dolina vukova" je to bez sumnje uspio - makar se radi o zapravo prilično primitivnoj akcijskoj pucačini u kojoj glavni junak kažnjava glupave i bezobzirne neprijateljske vojnike.

Čak i u Njemačkoj, na plakatima se u kina privlači naslovom filma samo u turskom originalu: Kurtlar Vadisi i tek sitno u prijevodu Dolina Vukova

Čak i u Njemačkoj, na plakatima se u kina privlači naslovom filma samo u turskom originalu: "Kurtlar Vadisi" i tek sitno u prijevodu "Dolina Vukova"

I takvih filmova smo zapravo vidjeli na stotine - ali ovaj je ipak drugačiji: glavni junak je Turčin i - naravno - musliman, a bezobzirni vojnici protiv kojih se bori, su američke snage u Iraku. A ni to nije kraj prizora u kojima se Zapad prikazuje u najcrnijim bojama.

Usprkos tome, film je privukao već preko 2 milijuna posjetitelja u samoj Turskoj. Ova golema popularnost filma - koji na primjer i nakon tri tjedna igra u 58 od ukupno 72 kina u Istanbulu - počiva zapravo na televizijskoj seriji "Dolina Vukova" gdje se junak, tajni agent Polat Alemdar uglavnom bori protiv organiziranog kriminala. Ali autori filma su za kino-dvorane upotrijebili jedan stvaran događaj: za vrijeme rata u Iraku, Turska je na sjever Iraka poslala jednu svoju specijalnu jedinicu. Obzirom da je to zapravo područje u kojem žive Kurdi - i da je posljednje što su si Amerikanci mogli željeti jest da izbije obračun između Turaka i tamošnjih Kurda, američki vojnici su sami napali tursko uporište i uhvatili 11 pripadnika turske tajne službe. To je već tada, 2003. izazvalo golemi skandal u Turskoj pri čemu je i tadašnji ministar vanjskih poslova Gül bjesnio u parlamentu Ankare: "Iz ove stvari će Amerika izaći kao gubitnik, a ne Turska. To će još vidjeti!"

Ali, kako to obično biva, u stvarnosti se baš nije mnogo dogodilo pa je zato u pomoć došla mašta. Autori filma su u Irak poslali najbolje što je turska - ako ne vojska, a ono barem televizija imala na reperuaru: junaka Polata Alemdara da se obračuna sa Amerikancima. Glavni neprijatelj, koji je nanio neviđenu sramotu turskim junacima stavivši im vreće na glavu, je naravno američki zapovjednik koji se zove - a kako drugačije nego Sam. U filmu se onda redaju prizori okrutnosti američkih vojnika nad muslimanima, dižu se u zrak i džamije, ubijaju nevini i civili, židovski liječnik vadi živim iračkim zatvorenicima organe iz tijela - a kad god je Sam u kadru, negdje - kao uz put - je obično i raspelo, ako američki časnik nema pametnijeg posla i čini nešto doista nevjerojatno: pjevuši Europsku himnu, Beethovenovu "Odu radosti". Kako ovaj akcioni filmić završava - pogodit će i prvoškolac. Turski junak dospjeva do Sama i kaže mu: "Ja nisam političar niti diplomat, a nisam ni vojnik. Ja sam Turčin. Začepi gubicu i navlači ovo na sebe."

Ukratko, Polat Alemdar tjera Sama da sada i sam navuče vreću preko glave. A to je nešto za čim očito maštaju mnogi posjetitelji: "To je sjajan film, jako mi se dopao. Njega bi trebao vidjeti svaki Turčin. On pokazuje realnost u Iraku."

drugi posjetitelj ima i drugu ideju, tko bi trebao vidjeti deset milijuna dolara skup film "Dolina Vukova - Irak": "Taj bi film trebao vidjeti i George Bush."

Ako nije američki predsjednik, onda ga je vidjelo već preko 200.000 gledatelja u Njemačkoj - uglavnom Turaka, jer iznimno nije ni sinhroniziran, nego se prikazuje na turskom sa njemačkim titlovima. A to je primjereno i za omladinu od 16 godina starosti kako je stupnjevan po ovdašnjoj komisiji za dobnu granicu filmskih posjetitelja.

Nije zato čudo da je film izazvao burne reakcije političara i ostalih uglednika ovdje u Njemačkoj: predsjednik pokrajnske vlade Bavarske Edmund Stoiber, zajedno sa podpredsjednicom Središnjeg vijeća židova Charlotte Knobloch, pozvivaju na uklanjanje filma iz repertoara jer širi mržnju i nepovjerenje prema Zapadu i židovima. Ministar unutrašnjih poslova Bavarske, Günter Beckstein: "Iako se i za mnoge filmove iz Hollywooda može reći da su macho-filmovi, film 'Dolina vukova' je nedvosmisleno tursko-nacionalistički jer pobuđuje osjećaje protiv Zapada, protiv Amerike a i protiv židova. I prije svega jer u našoj zemlji ne služi integraciji mladih Turaka, nego njihovoj dezintegraciji."

Scenarist filma, Bahadir Özdener niječe kako je film uperen protiv Zapada: "Ovaj film je uperen samo protiv jednog, naime protiv rata. Irak je okupiran i zbog te okupacije dolazi do povrede ljudskih prava o kojima govorimo u filmu. To vidi čitav svijet, a to, što prikazujemo, dolazi iz izvještaja međunarodnih medija."

Predsjednik Tursko-Njemačkog društva i političar njemačkih Liberala, Mehmet Daimagüler nije baš začuđen burnim reakcijama niti poplavom mlađarije bujne mašte u kinima gdje se film prikazuje: "Sa jedne strane sam naravno ponešto zabrinut kada vidim čitave obitelji kako odlaze u kino kako bi vidjeli ovaj huškački i tupavi film. Sa druge strane mislim da se oko toga ne treba raditi predstava. Ovaj film je verzija Rambo-filmova i on ima sigurno i političke implikacije. A to je ipak samo jeftini akcioni film kakav rado gledaju mnogi mladi."

Čak da se sada i ne ulazi u rasprave, da li i "Dolina vukova" spada u pravo javnog izražavanja mišljenja baš kao i karikature o Muhamedu i da li su pozivi na cenzuru samo reklama za - zapravo - loš i bedast filmić, većina političara inzistira da barem komisija njemačkih kinematografa za dobnu granicu gledaoca, zbog prizora nasilja u filmu podigne dobnu granicu sa 16 na 18 godina.