1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Film o "Nemu" postao ekoloski problem

Ovih dana jedna koraljna riba narancasto bijelih pruga puni blagajne kino dvorana u svijetu - od 4. prosinca "U potrazi za Nemom" dolazi i u hrvatska kina. Novi crtani film iz animacijskog studija Pixar u Sjedinjenim je Državama postao najuspješniji animirani film svih vremena. Dok djeca uživaju u svom novom crtanom idolu, ekolozima uspjeh ovog filma zadaje glavobolju. Na tisuce oduševljenih gledatelja želi da ih Nemo nastavi uveseljavati i u dnevnom boravku, pa si nabavljaju akvarije i u zoološkim radnjama tragaju za malom filmskom zvijezdom. Kako bi udovoljili pojacanoj potražnji, ribari s južnog Pacifika poceli su izlovljavati sve što ocean nudi, a to ostavlja pogubne posljedice za okoliš.

Put do slobode vodi kroz kanalizacijski otvor - jer što kroz njega izade jednom završi u moru - to je ono što znaju ribice u akvariju zarobljene zajedno s Nemom. Vratolomnim bijegom kroz WC-školjku ova narancasta tropska ribica koja posljednjih dana na filmu slama srca mnogih vraca se na slobodu. Ali ono što je na filmskom platnu happy end, prava je mora zaštitnika životinja cijeloga svijeta. Harald Martens iz Saveznoga ureda za zaštitu prirode jedan je od onih kojima se diže kosa na glavi:

"Uz sve skupa još je nekom sinula ta apsurdna infantilna ideja da se Nema istrese u toalet, kako bi, kao u filmu, oslobodili Nema. Naše americke kolege morale su se dobrano namuciti kako bi uvjerili djecu, kako bi im objasnili da ne samo neka morska riba, nego bilo koja životinja nema nikakve šanse preživjeti u odvodnim kanalima."

Tropske ribice cak i u prirodi jedva preživljavaju. Te male koraljne ribe bezobzirno se izlovljavaju. Kontrola nema, a cak i one koje uspiju izbjeci mreže ribara nije ni malo lako. Metode koje se primjenjuju za izlovljavanje uništavaju prirodni okoliš ovih riba, a kako bi na obalna podrucja dotjerala što je moguce više riba, ribari koriste cak i otrov.

"Taj nacin izlovljavanja jako je proširen u Južnom Pacifiku, u Indoneziji, na Filipinima i drugim otocnim državama te regije, a ribarima snažno olakšava izlov koraljnih riba. S broda se u vodu baca cijanid u prahu, koji na tom podrucju neko vrijeme djeluje, a ribe s tog podrucja - na morskim dubinama od tri do deset metara - taj otrov omami, more ih izbaci na površinu i onda ih je lako uhvatiti. Mnoge se životinje nakon toga regeneriraju, ali mnoge ostaju trajno oštecene. Cak i ako na prvi pogled izgleda da su dobro pregurale, cesto kod prodavaca ili u zemljama u koje se izvoze umiru od posljedica."

Što se više divljeg ulova proda u inozemstvu, to im cijena postaje niža. Kod tako velike potražnje, vrste nemaju šanse obnoviti se. Uzgoj do danas nije bio nikakav odgovor na sve vecu potražnju, naglašava Harald Martens:

"Uzgoj predstavlja neznatan dio - daleko ispod deset posto - onoga što onda uistinu završi na tržištu. Uostalom, takvi su primjerci u pravilu znatno skuplji, jer se uzgajaju uz odredene troškove. Uzgoj se mora i isplatiti, a ipak cijena pada zbog vrlo jeftinijeg divljeg ulova."

Tropske ribice u Njemacku se mogu uvoziti bez posebne dozvole. Turisti medutim rijetko sa sobom donose podvodne suvenire, jer transport im je kompliciran. U glavnoj carinarnici na Frankfurtskoj zracnoj luci dnevno stižu velike isporuke za trgovine s kucnim ljubimcima - s tim se glavna inspektorica na carini Elke Strassburger svakodnevno susrece:

"U prosjeku imamo deset do 20 pošiljki po danu, a to je stotinu do tisucu riba dnevno."

Trgovina morskim akvarijskim ribama unosan je posao - godišnje se u svijetu okrene 200 do 300 miljuna dolara. U igri je od prilike tisucu i 500 vrsta, što je golemi izbor, misli Harald Martens:

"Naš mali Nemo priprada vrsti koja se najcešce prodaje. Stoga je i cijena srazmjerno povoljna, procjenjuje se izmedu 30 i 50 eura, cime je naravno desetorostruko iznad cijene uzgojenih i otpornijih slatkovodnih riba, koje jednako tako pricinjavaju zadovoljstvo." Zbog toga bi djeci, koja nakon što odgledaju film pod svaku cijenu požele neku ribicu, za Božic trebalo pokloniti upravo slatkovodnu ribicu. One ne samo da su jeftinije, nego su jednostavnije za držanje i njegu od tropskih ribica, koje zahtijevaju poseban tretman i koje neko vrijeme izdrže tek u akvarijima pasioniranih uzgajivaca. Nemo nije kucni ljubimac. On i njegovi rodaci mogu preživjeti samo izmedu koraljnih grebena južnog Pacifika. (Christiane Lammert)