1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Feministice protiv marama

U svojoj novoj knjizi “Veliko pokrivanje (velom)”, najpoznatija njemačka feministica Alice Schwarzer traži uvođenje zakona kojim bi se zabranilo nošenje muslimanskih marama djevojčicama u školama. Kako to obrazlaže?

Naslovna strana knjige

Naslovna strana knjige

„Ne, marame kakve nose muslimanske djevojke i žene nisu samo običan komad tekstila, odjevni predmet ili modni detalj kojim jako našminkane djevojke samo naglašavaju svoju ženstvenost i pritajenu seksualnost. Marame su islamistički simboli i zastave kojim su pripadnici ovih grupacija u 80-tim godinama krenuli na svoj križarski pohod sve do srca Europe“, piše Alice Schwarzer, izdavačica i jedna od autorica knjige „Veliko pokrivanje (velom)“ koja se ovih dana pojavila na njemačkom tržištu.

Novinarka i izdavačica, njemačka feministica Alice Schwarzer

Novinarka i izdavačica, njemačka feministica Alice Schwarzer

U njoj ova najpoznatija i najglasnija ovdašnja feministica (utemeljiteljica i izdavačica ženskog, feminističkog mjesečnika „Emma“) osim otvorenog iskazivanja svog mišljenja odlazi i korak dalje – ona traži opće uvođenje zakonske zabrane za nošenje pokrivala za glavu na njemačkim školama. Znači, ne samo, kao što je to bilo do sada, za učiteljice i nastavnice, već bi prema mišljenju Alice Schwarzer i djevojčicama i djevojkama nošenje marama trebalo biti zabranjeno. „ Samo bi tako djevojkama iz fundamentalističkih muslimanskih obitelji bila zajamčena sloboda barem toliko dugo dok se nalaze u školi“, objašnjava Schwarzer.

Želiš li izgledati poput Njemica?

Njezine će riječi najvjerojatnije potaknuti novu diskusiju u njemačkoj javnosti. Za očekivati je da će mnogi u prvom trenutku alergično reagirati na njezine izjave, budući da bi ova zabrana, usprkos njezinim argumentima, zapravo na neki način ugrožavala pravo na slobodu, na samoodređenje, slobodu vjeroispovijesti – prava koja su u Njemačkoj takoreći razumljiva sama po sebi.

No, s druge strane, Alice Schwarzer i autorice koje je ovoga puta okupila (među njima i nekolicinu onih muslimanske vjere poput Alžirke Djemile Benhabib) u svojim tekstovima navode primjere i pokušavaju dati odgovore na pitanja poput: „Zašto bi se djevojčicama trebalo braniti da s maramama dolaze na nastavu? I ne bi li ovakva zabrana još više animirala prave pripadnike islamističkih grupacija da krenu u borbu za svoja prava još ekstremnijim instrumentima no što su to marame, niktabi ili feredže?“

Djevojčice koje u školama nose marame, u Njemačkoj su za sada rijetkost

Djevojčice koje u školama nose marame, u Njemačkoj su za sada rijetkost

„Nije riječ samo o nošenju marama i s njima povezanom socijalnom odvajanju već i o raznim oblicima ograničenja diktiranim od strane roditelja. Ovdje primjerice pripadaju zabrane sudjelovanja na školskim izletima, nastavi tjelesnog i seksualnog odgoja“, navodi Alice Schwarzer. S njom se slaže i Rita Bauer, znanstvenica koja se bavi proučavanjem islama i njegova utjecaja na društvo. U svom tekstu ona navodi primjere na koje je uvijek iznova nailazila prilikom istraživanja ponašanja djevojčica i djevojaka na njemačkim školama. „One koje nose marame stavljaju pod pritisak one druge, također muslimanske vjere ali koje ne nose slična pokrivala i to izjavama tipa – želiš li izgledati kao Njemica? Maramom izražavamo našu čast, zar je ti nemaš?“ Kako kaže Bauer, ovakvi stavovi koji u pravilu svoje korjene imaju u propagandi raznih islamista, ne propagiraju samo „strast prema islamskom načinu odijevanja kao jedinom pravom izrazu dostojanstva i zaštite već istodobno govore o zapadnjačkim alternativama kao štetnim i negativnim“.

Početak novog dijaloga

Međutim, usprkos oštrim tonovima koji proizlaze iz pojedinih tekstova, u knjizi Alice Schwarzer mogu se naći i citati iz najnovijih istraživanja muslimana u Njemačkoj. Ovdje ona navodi da „tek jedna mala manjina djevojaka i djevojčica uopće nosi marame. Čak i među onima koje za sebe kažu da su velike vjernice, tek polovica poseže za njima". To drugim riječima znači da je većina muslimanskih djevojaka u Njemačkoj prema strogom islamskom, odnosno, fundamentalističkom načinu odijevanja izuzetno distancirana.

I upravo s ovom, većinskom grupom Schwarzer želi, kako kaže – započeti dijalog i dati im svoju podršku. „Do sada se u Njemačkoj prakticirala pogrešna tolerancija i vodio pogrešan dijalog. Sugovornici su u pravilu bili pripadnici fundamentalističkih organizacija čiji su se zahtjevi u pravilu ispunjavali iz straha od kritike na račun rasizma“, tvrdi ova feministica i dodaje da će se ova činjenica uskoro morati promijeniti.

Autor: Aya Bach / Željka Telišman

Odg.urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva