1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Federalizam prepreka borbi protiv terorizma?

Nakon terorističkih napada Belgija bi morala ujediniti sve snage u borbi protiv terorizma. Međutim, to se ne osjeća. Jedan od razloga bi moglo biti belgijsko federalno uređenje.

Ako je potreban još jedan dokaz o podijeljenosti belgijskog društva, onda ga je u petak ponudio dnevni list „Le Soir“. Ove novine, pozivajući se na ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo institut "Survey&Action", objavile su da se 40 posto Belgijanaca boji građanskog rata u zemlji između muslimana i nemuslimana. Bilo da je riječ o strahu od sugrađana islamske vjere, nevjerici zbog propusta u policiji ili nepovjerenju u kontradiktornu informacijsku politiku vlade, sve je više dokaza da je borba protiv terora dovela zemlju na rub državne krize.

Opasnost od raspada belgijske države je u proteklih nekoliko godina više puta spominjana. Prije svega konflikt između Flandrije, dijela zemlje u kojem se govori nizozemski jezik, i Valonije, dijela zemlje u kojem se govori francuski jezik, iznova vode ovu državu do krajnjih granica izdržljivosti. Borba protiv terorizma izgleda da takav razvitak dodatno potpiruje. „U našem kraljevstvu nešto smrdi“, izjavila je prije nekoliko dana belgijska publicistica Béatrice Delvaux. Vlada to također ne niječe. Ministar pravosuđa i unutarnjih poslova je nakon napada čak ponudio ostavku. Međutim, premijer Charles Michel je to odbio. Čini se da se vlada u ovoj krizi malo zbližava.

Charles Michel

Charles Michel

Ona spoznaje ono što je za sve odavno očito, a to je da u istrazi nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu, belgijske vlasti i vladine agencije nisu surađivale. Kritičari razlog za to vide u federalizmu koji kroz nove reforme vodi do nefunkcionalne države.

Pri tome bi federalizam trebao biti rješenje spora između Flamanaca i Valonaca koji desetljećima opterećuje političku klimu u zemlji. Sveobuhvatnim reformama je Belgija 1993. godine službeno od centralističke preuređena u saveznu državu. Pri tom politika sve više kompetencija s Bruxellesa prebacuje na regije. Međutim, nepovjerenje i rivalstvo između pojedinih dijelova zemlje su ostali. Nezamislivo je da je nakon izbora 2010. godine bio potreban 541 dan za formiranje vlade jer stranke različitih jezičnih pripadnosti dugo nisu mogle dogovoriti koaliciju.

Stranke bez stranačkih prijatelja

Nakon nekoliko državnih reformi se došlo do situacije da je policija u Bruxellesu podijeljena na različite policijske distrikte koji rade svaki za sebe. Prilikom komemoracije žrtvama nedavnih napada se pokazalo do kojih posljedica mogu dovesti različite kompetencije. Iako su snage sigurnosti ranije bile obaviještene o planiranom maršu 400, većinom flamanskih, huligana, policija u flamanskom predgrađu Vilvoordeu je demonstrante preusmjerila prema centru Bruxellesa.

Policija u Molenbeeku

Policija u Molenbeeku

„To su morali spriječiti drugi koji nisu dorasli svojoj odgovornosti“, žali se gradonačelnik dijela Bruxellesa u kojem se govori francuski jezik Yvan Mayeur misleći na flamanskoga kolegu Hansa Bontea koji sjedi u vijećnici u Vilvoordeu. Bonte hladno podsjeća na dogovor s ministarstvom unutarnjih poslova da se huligani ne zaustavljaju i dodaje: „Inače bi ovdje napravili lom.“

To što Mayeur i Bonte pripadaju socijalističkim strankama, a očito jedan drugom nemaju što reći, dokaz je odvojenosti stranačkih organizacija u zemlji. Upravo u toj podjeli stručnjaci vide važan razlog za poteškoće u Belgiji. Jedna skupina stručnjaka odavno traži reformu izbornog zakona koja bi omogućila stvaranje izbornih lista za cijelu Belgiju. „To je bez sumnje važan razlog za podjele u Belgiji. U Belgiji nemamo nacionalnu stranku koja nešto znači. Mi smo jedina država u kojoj postoji tako nešto“, izjavio je za DW politolog iz Bruxellesa Dave Sinardet.

Greške na državnoj razini?

Međutim, ne misle svi političari da su to glavni razlozi za krizu belgijskog federalizma. „Ne smatram da se Belgija nalazi pred novom državnom krizom. Također nemam dojam da će ponovo doći do konflikta građana koji govore različite jezike. Belgija je u osnovi funkcionalna država iako izvana izgleda da je vrlo kompleksna i komplicirana“, izjavio je za DW Oliver Paasch, premijer male zajednice u Belgiji u kojoj se govori njemački jezik. Paasch umjesto velike državne reforme poziva na selektivno poboljšanje.

Oliver Paasch

Oliver Paasch

Ovdje su prije svih pozvani političari koji su na državnoj razini zaduženi za borbu protiv terora. Paasch se žali što razmjena informacija između pojedinih službi na državnoj razini u sklopu borbe protiv terorizma ne funkcionira. On također zahtijeva bolju razmjenu informacija i dodatna radna mjesta u policiji i tajnoj službi. Osim toga, kaže, konačno se moraju ujediniti baze podataka različitih sigurnosnih službi. Do sada su savezna policija, pravosuđe ili na primjer Ustanova za analizu prijetnji (OCAM) svoje informacije isključivao pohranjivali kod sebe.

Protiv podjele društva bi se moglo boriti u problematičnim četvrtima: „Belgijanci, prije svega tamo gdje postoje problemi, na primjer u četvrti Molenbeek, trebaju daleko više investirati u integraciju. Kako u osobe koje imaju migracijsko podrijetlo, tako i integraciju ljudi koji dolaze iz socijalno teškog okruženja. Nigdje nije veći jaz između bogatih i siromašnih nego u tim gradskim četvrtima“, kaže Paasch.

Preporuka uredništva