Fešta stara 12.000 godina
1. rujna 2010
Slavlja ljude na cijelom svijetu drže na okupu, i to, kako se sad pokazalo, već cijelu vječnost. Naime, znanstvenici su u jednoj pećini na sjeveru Izraela pronašli ostatke obilnog slavljeničkog objeda. Upravo ti ostaci su, smatraju znanstvenici, najraniji dosad pronađeni dokazi za slavljeničku kulturu čovjeka.
Kuhane kornjače i pečeni volovi
"Znanstvenici su već odavno pretpostavljali da su ljudi svoje prve fešte slavili već prije mlađeg kamenog doba (neolitik), znači prije više od 11.500 godina", objašnjava američka arheologinja Natalie Munro sa Sveučilišta Connecticut. Ona je autorica studije o ovoj temi, koja je objavljena u aktualnom izdanju znanstvenog magazina "Proceedings of the National Academy of Science".
"Pronašli smo tek prve dokaze o tome da su se slavile fešte sa susjedstvom i prije nego se, primjerice, razvila poljoprivreda", navodi Munro. Ova arheologinja i njezina kolegica Leore Frosman s Hebrejskog Sveučilišta u Jeruzalemu su pri iskopavanjima u pećini u regiji Galilee naišli na oklope 71 kornjače i kosti tri divlja vola, što je za kameno doba neuobičajeno velika količina životinjskih relikata. Na osnovu tragova na oklopima kornjača i na kostima znanstvenici su mogli utvrditi da su te životinje zaklane, skuhane i raskomadane. Zaključak je bio da se u toj pećini očito skupina ljudi okupila na slavljeničkom ručku.
Fešta povodom pogreba šamanke
Fešta je najvjerojatnije bila upriličena povodom jednog pogreba: znanstvenici su navedene kosti pronašli rasute po dvjema pećinama ukopanima u obronak iznad rijeke Hilazon. U jednoj od tih pećina je - okružen oklopima kornjača - ležao leš jedne ritualno pokopane žene, vjerojatno neke šamanke (vračarice). Na njezin pogreb je došlo čitavo susjedstvo, kako pretpostavljaju znanstvenici. Samo meso od kornjača je bilo dovoljno da zasiti 35 osoba. Moguće je također da je za tu priliku pripremljeno još hrane, od koje, međutim, nije ostalo traga, kaže arheologinja Natalie Munroe.
Ova fešta se dogodila u vrijeme promjena za Zemlji. Tada je rastao broj ljudi, a pojedinačne skupine su se sve više približavale jedna drugoj. Dok su skupine ljudi do tad živjele nomadski, uvijek iznova tragajući za novim izvorima hrane, to se u kamenom dobu temeljno promijenilo. Zbog rastućeg broja ljudi ukrštavali su se putevi pojedinačnih skupina, hrane je bilo sve manje, tako da se daljnja seoba nije više isplatila. To je, pored drugih faktora, vodilo tome da su se ljudi nastanili na određena područja te počeli baviti poljoprivredom. Jer, poljoprivreda je osiguravala više hrane nego lov na životinje i skupljanje jestivih biljaka.
Autori: SpiegelOnline / Marina Martinović
Odg. ur.: Z. Arbutina