1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Fake News su prijetnja za demokraciju"

Zbog čega su Fake News, "lažne vijesti", važne? Zašto ljudi uopće vjeruju u njih? O tome za DW govori komunikolog Carsten Reinemann.

DW: Od kada postoje mediji, postoje i lažne informacije. Šta je to drugačije kada je riječ o Fake News?

Carsten Reinemann: Ranije su mediji imali relativno jaku moć nad tim šta dolazi u javnost. Danas svaki korisnik interneta može objavljivati u polu-javnom ili javnom prostoru. To je mnogo lakše i suptilinije. Druga razlika je da svatko tko se kreće online ili na društvenim mrežama predstavlja jedan kotačić u procesu širenja vijesti. Informacije se tako mogu vrlo brzo širiti izvan masovnih medija .

Riječ je o fenomenu koji je 2016. godine postao prilično dominantan. Zašto 2016.?

Imali smo događaje koji su zaista vrlo jasno pokazali da se s istinom ophodilo relativno slobodno. To je bilo tako tijekom kampanje za Brexit, to je bilo tako tijekom predizborne kampanje Donalda Trumpa. Trump je unatoč potpuno očitim protudokazima iznosio tvrdnje koje pri trezvenom promatranju nisu bile održive. Na drugoj strani, na internetu je prostor dobila velika količina glasina i teorija zavjere te postala vidljivija. Time je prošle godine nastao dojam da je sada posebno loše.

Što mogu napraviti Fake News?

Kako mi kao građani tako i politički donositelji odluka su u demokraciji upućeni na to da su do određene mjere složni oko toga što je zapravo realnost. Fake News taj konsenzus u percepciji mogu napraviti upitnim. Neki žive u potpuno drugačijoj realnosti od drugih jer oni drže da su istinite sasvim druge stvari. To može postati problem u demokratskom procesu donošenja odluka.

One su dakle u konačnici prijetnja za demokraciju?

Da, u svakom slučaju. Ako je jedna grupa uvjerena da je kriminal među izbjeglicama snažno porastao, a druga je uvjerena da to nije slučaj, onda traženje odluke propada već na tome da se ne možemo dogovoriti oko toga što je zapravo stvarno stanje stvari. To je veliki problem za demokraciju.

Kako se po Vašem mišljenju odnositi prema Fake News, a da to ima smisla?

U Austriji postoji u međuvremenu relativno poznata platforma koja se bavi razbijanjem čarolije Fake Newsa. U Njemačkoj još uvijek ne vidim tako nešto. Postojanje jedne neovisne institucije koja provjerava činjenice moglo bi možda spriječiti i to da ljudi koji su skeptični prema medijima argumentiraju na sljedeći način: "To su opet samo mediji koji lažu." Ovdje su također potrebni političari koji imaju ideološku bliskost a onima koji su skeptični prema medijima. Oni ne bi trebali vjerovati u lažne vijesti i raspoloženje nastalo zbog Fake News podupirati pretjeranom kritikom na račun medija.

Vi ste studirali psihologiju. Zašto ljudi vjeruju u jednu tvrdnju koja je očito potpuno neistinita?

Mi ljudi u osnovi naginjemo tome da stvari koje odgovaraju našem vlastitom mišljenju smatramo vjerodostojnima. Mi držimo i da su ljudi koji govore takve stvari vjerodostojni. Ne igra uopće tako veliku ulogu je li to činjenično točno. Ako mi bude pokazano da je pogrešno ono u što ja vjerujem mogu u pojedinim slučajevima promijeniti svoje mišljenje. Ali u brojnim slučajevima to pojačava moje vlastito mišljenje. To je na prvi pogled čudan fenomen, ali on ima veze sa tim da čovjek informacije ne širi neutralno, već da je u pozadini uvijek osobno mišljenje.

To je dakle prkosna reakcija?

Da, koja onda može imati različite posljedice. Ja mogu sumnjati u vjerodostojnost onih koji mi kažu da pogrešno mislim. Ako je riječ o statistici, mogu misliti izvori nisu vjerodostojni. To je tzv. backfire efekt. Ispravka lažnih vijesti u određenim uvjetima postiže suprotno od onoga što se njome želi postići.

Donosi li ispravka lažnih vijesti uopće nešto s obzirom na to da imamo backfire efekt?

Tako ne reagiraju svi ljudi. Postoji grupa koja i ovako i onako već zna što je točno. Zatim postoji grupa koja ima pogrešne predodžbe i od njih se ne da odvratiti. Ali postoji i grupa koja ne poznaje dobro informaciju i sasvim je prijemčiva za takve činjenice. I to je grupa o kojoj se ovdje radi. Nema smisla uvijek obraćati pozornost na one koji su zaista tvrd orah, koji se s obzirom na svoje jake ideološke pozicije ni u kojem slučaju ne daju uvjeriti u suprotno.

U SAD-u se diskutira o tome kakav utjecaj su imale Fake News na ishod predsjedničkih izbora. U rujnu se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori. Mogu li lažne vijesti imati utjecaja na ishod njemačkih izbora?

Lažne vijesti naravno uvijek mogu imati utjecaja. Koliko je on odlučujući, to se ne može procijeniti. No kako korisnici medija tako i mediji sami i političari moraju dobro otvoriti oči. Svatko može sebi iz svakakvih izvora sastaviti svoju sliku svijeta. Naša je prednost u Njemačkoj da još uvijek imamo širok i vrlo raznolik medijski krajolik koji se tome može suprotstaviti. No ja sam oprezno optimističan da će nam to poći za rukom.

Carsten Reinemann je profesor komunikologije s težištem na političkoj komunikaciji na Sveučulištu Ludwig-Maximilian u Münchenu. Reinemann trenutno istražuje populističku komunikaciju i o tome kako mladi percipiraju ekstremizam na internetu.