1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

F. Duve: "Zajednicka Europa nemoguca je ako se reduciraju ljudska prava"

Nakon šest godina na mjestu opunomocenika Organizacije za europsku sigurnosti i suradnju za medije, Nijemac Freimut Duve napušta tu dužnost. Odlazi za tocno cetiri tjedna, što mu dopušta da vec sada s odredenom distancom gleda na organizaciju koja je plod hladnoga rata i koja svoju zadacu pokušava ispuniti, kako se to voli reci, mekšim metodama, bez vojne sile. OESS se okušava u prevenciji kriza, promatra izbore i - osobito se u tranzicijskim zemljama angažira na izgradnji demokratskih i državnopravnih struktura. Medutim, kako smatra Freimut Duve, u posljednje su vrijeme prisutna dva trenda koja proturjece tim zadacama koje si je OESS odredio: u pojedinim državama clanicama državna se imovina privatizira na vrlo opasan nacin - jedan od primjera kako vlastodršci bez imalo stida i ograda otimaju javno dobro vidi se u Turkmenistanu i Azerbejdžanu: "Mnoga velika poduzeca dali su svojoj djeci, ponekad cak i svoj politicki položaj - kao što je to u Azerbejdžanu - predaju svom sinu, tako da pod okriljem OESS-a nastaju feudalne države 21. stoljeca."

Ono što Duve kritizira jest što OESS pušta da se to dogada, a da pri tom ne reagira na odgovarajuci nacin. Opravdanje je kako to ne cini zbog politickoga obzira i tu je drugi problem: medunarodna reakcija na teorirsticke napade od 11. rujna, prema Duveovom mišljenju, ide na teret ljudskih prava. Nekoliko centralnoazijskih zemalja potrebno je zbog suradnje i zbog toga se u OESS-u i ostalim organizacijama suzdržavaju od kritika. A kada se negdje reže sloboda mišljenja i kada se nedopuštenim sredstvima obracunava s politickom oporbom onda se kaže "pa borimo se protiv terorizma! Za OESS je to velika slaba tocka" napominje Duve.

U Maastricht, gdje se upravo održala ministarska konferencija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, stigli su i predstavnici organizacija za zaštitu ljudskih prava iz svih zemalja bivšega istocnoga bloka. Ruski aktivisti žalili su se da zapadni politicari njeguju dobre odnose s predsjednikom Vladimirom Putinom, pa i savezni kancelar Gerhard Schröder. Glavna je zamjerka da time konacno samo poticu potlacivanje koje Putin provodi. Dugogodišnji socijaldemokratski parlamentarni zastupnik Freimut Duve dijeli zacudenost mnogih zbog Schröderove šutnje kada su u pitanju ljudska prava: "Zapadne bi vlade trebale biti jasnije i nedvosmislenije kod svega što je potrebno kao zajednicki nazivnik: zajednicka Europa ne može postojati ako se ljudska prava reduciraju."

Konacno na to je u Maastrichtu upozorio i gost, americki ministar vanjskih poslova Colin Powell - kako je istaknuo Rusija mora jamciti poštivanje ljudskih prava, cak i ako u Ceceniji pokušava suzbiti terorizam. Ukazao je i na problem Bjelorusije, gdje se provodi sustavna kampanja protiv neovisnih medija i nevladinih organizacija. A medu samim clanicama OESS-a taj problem je postao razvidan kada je trebalo ocijeniti stanje u Gruziji i Moldaviji. Prvi puta u posljednje tri godine 55 zemalja nije uspjelo doci do zajednicke završne izjave, jer se na kraju krajeva nisu jedinstveno mogle odrediti prema Rusiji. Još 1999. godine Moskva se obvezala da ce iz tih zemalja povuci svoju vojsku. Vecina ministara doduše podupiru teritorijalni integritet Gruzije i zagovaraju da u Moldaviji budu stacionirane medunarodne mirovne snage, ali rusko je izaslanstvo bilo odlucno - njih ništa ne obvezuje.

Duve sam glasno je i snažno u proteklih šest godina kritizirao napade na slobodu izražavanja i slobodu medija u zemljama OESS-a. Time je potraga za njegovim nasljednikom zapravo vrlo težak posao. Još nije imenovan novi opunomocenik za medije, iako Duveov mandat istjece krajem godine. Vlade nesklone gradanskim slobodama strahuju da bi opet mogao doci jedan odvažni kriticar kao što je to bio Freimut Duve.