1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Evangelička crkva i nacionalsocijalizam

Kršćanski blagdan Duhovi ove se godine poklopio s jednom obljetnicom važnom za njemačku Evangeličku crkvu: prije 75 godina usvojena je "Barmenska teološka izjava" kojom se ta crkva ogradila od nacionalsocijalizma.

Crkva u Wuppertalu u kojoj je održana povijesna sinoda

Crkva u Wuppertalu u kojoj je održana povijesna sinoda

Najvažniji evangelički duhovnici danas (31.5.)

Biskup Huber

Biskup Huber je istaknuo važnost Izjave

su na brojnim blagdanskim misama istaknuli aktualnost tog dokumenta kojim se dio kršćana 1934. ogradio od nacističke ideologije. Berlinski biskup i predsjednik Vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj, Wolfgang Huber, rekao je kako su u toj Izjavi formulirane "obvezujuće evangeličke istine" te da je njome utvrđena odgovornost crkve za svijet kao jedan od glavnih temelja kršćanske vjere. Predsjednik Unije evangeličkih crkava, biskup Ulrich Fischer iskoristio je ovaj povod za davanje posebne konotacije "Barmenskoj teološkoj izjavi". On je, naime, postavio pitanje kojim moralnim zakonima mora biti podvrgnuto i samo svjetsko gospodarstvo.

Židovi su ostali nespomenuti

Vupertalski svećenik Karl Immanuel Immer

Vupertalski svećenik Karl Immanuel Immer sazvao je sinodu

"Barmenska teološka izjava", usvojena 31. svibnja 1934. u Wuppertal-Barmenu, smatra se jednim od najvažnijih dokumenata crkvenog otpora nacističkom režimu. U njoj se evangelički kršćani ograđuju od nacionalsocijalističke ideologije i teoloških zabluda, a istovremeno ističu svoju iskonsku povezanost s Isusom Kristom. Šest teza te izjave najvećim dijelom potječu od švicarskog teologa Karla Bartha, a jednoglasno ih je prihvatilo svih 139 sudionika sinode tadašnje Njemačke evangeličke crkve. Posljedica tog dokumenta bio je razdor između nacionalsocijalistički orijentiranih "Njemačkih kršćana" i njihovih kritičara.

No, u "Barmenskoj teološkoj izjavi" jedna je tamna strana nacionalsocijalizma ostala nespomenuta: u njoj se niti jednom riječju ne spominju, pa tako ni ne osuđuju progoni Židova.


ajg/dpa/epd

Odg. ur.: M. Ljubičić