1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europsko vijeće – najvažniji rukovodeći organ EU-a

30. lipnja 2006

U Vijeću Europske unije zastupljene su vlade svih 25 zemalja članica. Svakih šest mjeseci dolazi do smjene u predsjedništvu. Dakle sutra, 1. srpnja, od Austrije vodstvo preuzima Finska. To znači da u svim ministarskim vijećima u idućoj polovini godine dnevni red određuju Finci.

https://p.dw.com/p/9Zeo
Od 1.srpnja Vijećem EU-a predsjeda Finska (logo EU-a)
Od 1.srpnja Vijećem EU-a predsjeda Finska (logo EU-a)

O prijedlozima Europske komisije raspravlja se u Europskom vijeću. U mnogim slučajevima suglasnost u postupku donošenja zakona kasnije mora dati i Europski parlament.
Predsjedatelj Vijeća Europske unije ne smije gotovo ništa odlučiti, ali treba mnogo toga organizirati. Onaj tko sjedi na predsjedničkoj stolici mora pomiriti interese svih zemalja članica koje čine Vijeće. Predsjedništvo organizira i vodi 200 odbora i radnih skupina, oko 150 sastanaka ministara i skupova na najvišoj razini. Šefovi država i vlada susreću se četiri puta godišnje, većinom u Bruxellesu. Hans Brunmayer šef je protokola Europskoga vijeća. Njegovo je mjesto iza kulisa, on je decentna potpora onima koji predsjedaju Vijećem: «Europsko je vijeće najvažniji rukovodeći organ Europske unije. Ovdje se donose ili, u najmanju ruku, pripremaju sve važne odluke. Ovdje se postavljaju političke smjernice» priča Brunmayer.
Do godine 2020. Europska je unija već utvrdila koja zemlja kada preuzima predsjedništvo. Nakon Finske slijedi Njemačka, zatim Portugal, a 2008. Slovenija kao prva nova zemlja članica i tako dalje. Predsjedništvo se dalje mijenja tim redosljedom. Finska bi tako bila ponovo na redu u siječnju 2020.
Budući da je šest mjeseci prekratko vrijeme da se razumno pripreme zakoni, aktualno predsjedništvo uvijek surađuje s dvije iduće zemlje. Postoji čak neka vrsta višegodišnjeg plana koji utvrđuje postupak donošenja zakona i središnje teme. Mnogo toga je rutina, zaključke brižljivo pripremaju službenici i veleposlanici. Sudionici susreta na vrhu moraju uglavnom samo kimnuti glavom, ako, naravno, ne postoji spor oko novca ili naprimjer, oko Ustava. Najzanimljiviji su susreti koji se okončaju bez uspjeha, kaže Hans Brunmayer, koji je kao šef protokola sudjelovao već na brojnim sastancima: «Napeto je onda kada se ne zna unaprijed kako će susret izgledati. Takav je, primjerice, bio susret na vrhu pod talijanskim predsjedanjem, gdje se radilo o Ustavu i gdje se Berlusconi za njega htio izboriti pod svaku cijenu. Cijelu noć smo imali bilateralne razgovore. No, tada vrijeme još nije bilo sazrijelo, tako da je nacrt Ustava uspio biti ostvaren tek za vrijeme irskog predsjedanja.»
Ustav Europske unije, čija je ratifikacija još daleko, predviđa jednoipogodišnji mandat za predsjedanje Europskim vijećem. Građani Europske unije i političari izvan EU-a imali bi tako bolje predodžbe o Vijeću država članica Europske unije i njegovom predsjedniku.