1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europsko tržište rada i njegove posebnosti

Širom Europe stopa nezaposlenosti iznosi devet posto. Iza ovog prosječnog iznosa kriju se velike razlike, a one sežu od 4,2 posto nezaposlenih u Austriji pa sve do 18,8 posto osoba bez posla u Poljskoj. Razlike rastu. Postavlja se pitanje kakvi su recepti onih zemalja koje imaju nisku stopu nezaposlenosti?

Stopa nezaposlenosti raste u Europi već godinama. U srpnju ona je iznosila devet posto. Ovaj prosjek svakog mjeseca izračunavaju matematičari Europskog statističkog ureda, a to nije jednostavno. Razlog tomu je što se od Irske do Italije broj nezaposlenih obuhvaća na različite načine. Tržište rada u Europi je vrlo raznoliko. U brojnim članicama Europske Unije dovoljno je biti zaposlen samo nekoliko sati tjedno kako se ne bi našli na popisu nezaposlenih. I upravo to drži stope nezaposlenih na niskoj razini. U Njemačkoj pak osoba koja radi i do 15 sati tjedno slovi kao bez zaposlenja. Upravo radi toga je njemačka stopa nezaposlenosti u usporedbi s drugim članicama Unije nešto viša. Europski statističari pokušali su preći preko nacionalnih posebnosti i uskladiti standarde. A to znači da se prema svakoj zemlji postupa na isti način. Prema takvim mjerilima Austrija ima najmanje nezaposlenih sa 4,2 posto, a slijedi Luxembourg sa 4,3 posto. Stopu manju od pet posto nezaposlenih imaju još Irska, Velika Britanija i Nizozemska.

Postavlja se pitanje, postoje li recepti koji jamče uspjeh? Hans-Peter Klös, stručnjak za tržište rada i djelatnik instituta za njemačko gospodarstvo povlači usporedbu s Njemačkom: „Njemački problem na tržištu rada je problem ponovnog zapošljavanja onih osoba koje su tijekom krize konjukture izgubile posao. Druge zemlje pokušale su okrenuti se vratiti zaposlenju. Danci primjerice rade to na način kojeg zovu „Flexsecurity“. Postoji vrlo dobra razina osiguranja, ali s druge strane vrlo niska razina zaštite od odkaza”.

Danci su stvorili svojevrsno čudo zapošljavanja. Prije deset godina imali su nezaposlenost u razmjerima od 12 posto, a danas ona iznosi manje od polovicu. Danci koji su bez posla dobivaju ciljanu pomoć, ali od njih se traži nešto za uzvrat. Takve osobe moraju prihvatiti svaki ponuđeni posao koji ih spašava od nezaposlenosti. Na taj način došlo je do pmaka na tržištu, kaže Hans-Peter Klös, koji takav vrlo uspješan recept primječuje i u nekim drugim zemljama s niskom stopom nezaposlenosti: "Nizozemci su taj put prešli radom na određeno vrijeme, odnosno privremenim zaposlenjem koje predstavlja odskočnu dasku za povratak na regularno tržište rada. Anglosaksonci nisku stopu nezaposlenosti ostvarili su kombinacijom vrlo niske razine socijalnog osiguranja i vrlo intenzivnom potporom osoba koje traže zaposlenje“.

Međutim, nezaposleni u Velikoj Britaniji plaćanju zato veliku cijenu, jer mogu računati s paušalnom pomoći koja iznosi svega 280 eura mjesečno. Pomoć vezana uz primanja kao u Njemačkoj u Velikoj Britaniji ne postoji. Na posljednjem mjestu europske statistike je Poljska, gdje je gotovo 19 posto radnog stanovištva bez zaposlenja. Još veći znak za uzbunu je vrlo veliki broj nezaposlenih mladih ljudi. 39 posto Poljaka mlađih od 25 godina nemaju posao, što je gotovo polovica jedne cijele generacije.

Ukupno promatrano, proširenje Europske Unije za deset zemalja nije bitno promjenilo europsku stopu nezaposlenosti. Ona sada sa 25 članica iznosi devet posto, isto koliko je iznosila kada je Europske Unija imala 15 zemalja članica.