1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Europskim smjernicama i tužbama do čistijeg zraka

Odredbe Europske unije prije ili kasnije moraju se pretočiti u nacionalne zakone i uredbe svake od zemalja članica, a učinak odluka iz Bruxellesa osjećaju i same općine i gradovi. Dobar primjer je ekološka politika – područje u kojem Unija odavno već vodi glavnu riječ. Iz Bruxellesa dolaze i takozvane smjernice o kakvoći zraka. Datiraju iz 1999. godine.

Gradovi se guše u ispušnim plinovima automobila.

Gradovi se guše u ispušnim plinovima automobila.

Tada je bilo predviđeno postupno smanjenje stupnja zagađenosti zraka, a od 1. siječnja ove godine dopuštene granične vrijednosti su spuštene. No, gradovi se prilično teško i ne bez problema pokušavaju pridržavati tempa koji je propisao Bruxelles. Jedan od primjera je Düsseldorf. Kroz središte ove porajnske metropole dnevno se mukotrpno probija nekoliko tisuća vozila. Na semaforima jedne od najprometnijih ulica – Merowinger Straße – od jutra do mraka u beskrajnim kolonoma stoje i osobna vozila i kamioni. «Čestice čađi lijepe se stvarno posvuda – na zgrade, ulaze u pluća – žali se Nina Seifert, jedna od nesretnica koje stanuju u toj ulici: «No, ne šteti samo prirodi, nego i zdravlju. U svakom slučaju nešto se mora učiniti, jer ovome nema kraja. Za stanovnike je ovo prava mora.» Nina Seifert naravno smatra da su smjernice Europske unije u redu: konačno se čini nešto protiv prljavog zraka, kaže ona.

Gradovi se muče s provedbom smjernica

I Werner Reh iz Saveza za ekologiju i zaštitu prirode Sjevernog Porajnja i Vestfalije smatra da je bilo neophodno pooštriti granične vrijednosti za emisiju štetnih čestica, kao što su čađ i fina prašina: «Nove granične vrijednosti koje su na snazi od 1. siječnja 2005. su opravdane i zbog zdravlja hitno potrebne, jer upravo su čestice prašine osobito opasne. Zadovoljni smo što je Europska unija išla korak dalje te je prisilila gradove da nešto učine.»

No, Reh je opazio da se kod provedbe EU-ovih smjernica brojni gradovi i općine pokušavaju izvući. Ne provode mjerenja određenih štetnih materija te jednostavno objavljuju kako je zrak čist. Werner Görtz iz ureda za zaštitu okoliša u Düsseldorfu smatra da je takav pristup pogrešan te da se svaka lokalna uprava pošteno mora suočiti s problemom onečišćenog zraka: «Grad Düsseldorf dugo već provodi mjerenja na vrlo prometnim ulicama. Tako već nekoliko godina znamo da ćemo imati problema u pridržavanju zadanih graničnih vrijednosti. Zbog toga je još 2003., kada su prvi puta te granične vrijednosti prekoračene, izrađen poseban plan koji kontinuirano moramo provesti do 2010.»

No, je li to doista tako? Je li se grad Düsseldorf dovoljno pripremio za 1. siječnja, kada je dopuštena granica tolerancije pomaknuta na dolje. Ekološki stručnjak Reh tvrdi da nije: «Düsseldorf još snažno šepa za tim. Na kritičnim prometnim točkama izmjereno je snažno opterećenje, dok se na ostalim ulicama do danas stupanj zagađenosti zraka uopće još ne mjeri. Počelo se prekasno.» Samo u prvih pet tjedana primjene novih odredaba pet puta su prekoračene dopuštene vrijednosti. Sad u ljetu situacija je još kritičnija.

Visoki troškovi čistoga zraka

Düsseldorf nije jedini grad koji ima poteškoća u provedbi smjernica Europske unije – a najveći su problem troškovi. Samo da bi se osposobili autobusi javnoga gradskog prijevoza, koji danas dizelnom čađi zagađuju zrak, kaže Görtz, treba namaknuti između pet i deset milijuna eura.

Stanovnici i ekolozi lokalnu upravu mogu prisiliti da se pridržava propisa tako što će ju tužiti, a uvjereni su da će na sudu uspjeti te da će se to pretvoriti u sustavno sredstvo za prisilu. Predstavnik düsseldorfskog ureda za zaštitu okoliša Werner Görtz zbog toga nije osobito uzbuđen: «Iskustvo s takvim tužbama je da traje predugo dok sudovi konačno donesu odluku. A ja se ipak nadam da ćemo do presude uspjeti držati se u okvirima propisanih granica.»