1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski trendovi droga

Svaki četvrti građanin EU-a je barem jednom probao kanabis odnosno marihuanu. To se navodi u novom izvještaju o stanju s drogama u Europi. Najveći problem predstavljaju sintetičke droge.

93 milijuna Europljana je u svom životu barem jedanput probalo neku od zabranjenih droga - što je više od četvrtine građana EU-a starosne dobi od 15 do 64 godine. To je objavljeno u novom izvještaju o stanju s drogama u Europi (European Drug Report). 2015. je registrirano 1,5 milijuna narko-delikata, od čega jedan milijun zbog posjedovanja i uživanja ilegalnih droga, od toga polovica za posjedovanje kanabisa. Kanabis - što pokazuje izvještaj od stotinu stranica - ostaje u Europi najraširenija droga. 24 milijuna Europljana posegnulo je prošle godine za jointom i "bongom - vaporizatorom" (jednom vrstom nargile, op. ur.). Odnos prema drogi je od države do države različit. U Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu ili Češkoj konzumenti mogu bez većih problema posegnuti za kanabisom. U Litvi, Slovačkoj ili Grčkoj im međutim za uživanje većih količina droge prijete kazne zatvora do deset godina, što je slučaj ako čovjeka uhvate s kilogramom kanabisa.

620 novih psihoaktivnih tvari

Godišnji izvještaj Europskog monitoring-centra za droge i ovisnost o drogama EMCDDA (European Monitoring Center for Drugs and Drug Addiction) sa sjedištem u portugalskom Lisabonu sastavljen je od podataka iz svih zemalja članica EU-a i ilustriran je nizom preglednih grafika. Ono što posebno zabrinjava stručnjake EMCDDA je visoka zastupljenost tzv. novih psihoaktivnih tvari za koje se koristi kratica NPS. Te dizajnirane, sintetičke droge su mješavina odnosno kemijske varijacije već poznatih droga. Na ovaj način su proizvođači i trgovci drogama dugo vremena zaobilazili zabranu proizvodnje, prodaje i konzumiranja droge.

Infografik Drogengebrauch in Europa

Korištenje droga u Europi. Lijevi krug prikazuje stanje za prošlu godinu, a desni postotak onih koji su ikad kušali neku od droga: kanabis, kokain, MDMA ili nove sintetičke tvari.

Ove legalne supstance odnosno narkotici, poznati pod nazivom "Legal Highs" prodaju se u specijalnim shopovima preko interneta. 620 takvih tvari je poznato u EU-u. Jedna od dobrih vijesti u izvještaju je da broj novih sintetičkih droga - NPS ne raste tako brzo kao u prošlosti. I dok su stručnjaci Europskog sustava za rano upozoravanje 2015. godine registrirali 98 novih supstanci, tijekom 2016. ih je registrirano "svega" 66.

Andrew Cunningham, suradnik EMCDDA to objašnjava pooštrenim zakonskim odredbama. "U nekim zemljama poput Poljske, Irske ili Velike Britanije su te nove supstance potpuno zabranjene i ne mogu se nabaviti legalnim putem već samo na crnom tržištu", kaže Cunningham. Druge zemlje poput Njemačke, nastavlja Cunningham, su zabranile samo određene vrste kemijskih tvari kao što su sintetički kanabinoidi, čije je djelovanje slično djelovanju kanabisa ili su zabranili katinone, koji djeluju stimulirajuće poput kokaina ili amfetamina. Polje djelovanja se sužava ne samo za trgovce drogom već i za proizvođače, posebno u Kini. U tamošnjim kemijskim tvornicama su mnoge od tih droga spravljane industrijski. Međutim, u listopadu 2015. godine je u Kini zabranjeno preko 100 tzv. novih psihoaktivnih supstanci. Ipak, s obzirom na činjenicu da je za četiri puta povećan broj slučajeva zapljene droge, zaključak izvještaja nije nimalo optimističan. "Dostupnost novih psihoaktivnih supstanci je i dalje velika, sve i ako je smanjen broj novih sintetičkih droga."

Kanabis - manje opasan

Pri tome su sintetički kanabinoidi puno opasniji od prirodnih tvari. Cunningham s tim u vezi ukazuje da je od takvih sintetičkih droga zabilježeno 30 smrtnih slučajeva tijekom 2016. godine, što nije slučaj s kanabisom odnosno konzumiranjem marihuane. Cunningham je potvrdio da u Nizozemskoj, koja vodi liberalnu politiku i u kojoj se legalno može kupiti kanabis odnosno marihuanu, jedva da postoji tržište za opasne sintetičke varijante ove droge.

Cunningham dodaje i da su sintetički opijati jako opasni. Te tvari podsjećaju na heroin, ali su mnogo jače. Medicinski se koriste za ublažavanje bolova, ali u jako malim dozama u vidu flastera. Cunningham upućuje na niz smrtnih slučajeva od predoziranja ovakvom vrstom sintetičkih droga.

Sintetičke droge

Sintetičke droge su puno opasnije od prirodnih

Rastući broj umrlih

Iz izvještaja o stanju s drogama u Europi proizlazi da je tijekom 2015. godine 8.400 ljudi umrlo od predoziranja heroinom ili nekim drugim sintetičkim ili prirodnim opijatima. To je šest posto više nego protekle godine. Za Juliana Vincentea iz EMCDDA, odgovornog za zdravstvo, to je zabrinjavajući razvoj situacije, tim prije što je broj mrtvih od rekorda dostignutog 2008. idućih godina bio u silaznoj putanji. I u Njemačkoj je broj umrlih od droge od 2015. povećan. EMCDDA se u tom kontekstu zalaže da se narkomanima i njihovim obiteljima stavi na raspolaganje protuotrov naloxon, kojim se - u slučaju predoziranja- može spasiti ljudski život.

Stručnjaci iz Lisabona su također primijetili da se u posljednjih šest godina prodaja droge prebacuje na internet i na "darknet", kojemu pristup imaju samo specijalne tražilice. Još uvijek je, po mišljenju suradnice EMCDDA Teodore Groshkove trgovina drogom u darknetu ograničena na relativno manju skupinu ljudi. Ali ona očekuje da će se ona vrlo brzo proširiti. Jer, darknet je u stanju većim skupinama korisnika dati pristup drogama. Krajem listopada će EMCDDA, skupa s Europolom, objaviti sveobuhvatnu studiju o trgovini drogom u darknetu.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic