Europski summit: Terorizam, gospodarstvo i Europski ustav

Tradicionalni proljetni summit o gospodarstvu prerasta u sastanak protiv terorizma. Ipak, izgledi da se šefovi država i vlada Europske Unije dogovore i do lipnja usvoje Europski ustav sve su veće.

“Mr. Lissabon” i “Mr. Terorizam” – Europska Unija namjerava sa dva nova koordinatora uhvatiti se u koštac sa dva najveća problema: sa sve slabijim gospodarstvom i atentatima islamskih fundamentalista. Na dvodnevnom summitu koji danas počinje u Bruxellesu šefovi država raspravljat će o naporima koje članice poduzimaju kako bi se ostvarili takozvani “ciljevi iz Lissabona”, dakle plana prema kojem bi Europska Unija do 2010. godine postala najuspješniji gospodarski prostor na svijetu. Do sada se Europska Unija sa svojih 15 članica nalazi još daleko od tog cilja. Tako je i predsjednik Europske komisije Romano Prodi još jučer upozorio kako on na tom području ne očekuje stvarne pomake.

Ideja uspostave koordinatora za terorizam iskristalizirala se ubrzo nakon madridskih atentata, a službeno ju je predstavio trenutni predsjednik Europskog vijeća irski premijer Bertie Ahern. Na summitu poredat će se još nekoliko simboličkih gesta poput poziva na suradnju policijskih aparata i tajnih službi ili usvajanje pravno neobvezujuće deklaracije o uzajamnoj – među ostalim i vojnoj – solidarnosti u slučaju terorističkih napada.

Klauzula o solidarnosti potječe iz nacrta o Europskom ustavu oko kojeg su šefovi država i vlada napredovali. Nakon razgovora posljednjih nekoliko dana nazire se moguće rješenje još do lipnja ove godine. Još u utorak u Varšavi su se sastali njemački kancelar Schröder i poljski premijer Miller, a dan ranije je irski premijer Ahern bio u Parizu kod predsjednika Chiraca.

Rezultat oko Ustava glasi da je oko glavne sporne točke - buduće raspodijele glasova država u Vijeću ministara - došlo do pomaka na temelju kojeg Ahern u Bruxellesu može najaviti konačnu raspravu o Ustavu najvjerojatnije već za summit u lipnju.

Ovoga puta u Bruxellesu se još ne može očekivati sadržajni dogovor, a jedan od razloga je to što će na summitu sudjelovati španjolski premijer u odlasku Jose Maria Azar koji je bio jedan od tri predstavnika zemalja koje su blokirale dogovor. Aznarov nasljednik Zapatero daje prisegu tek nakon Uskrsa.