1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski sud (opet) osudio njemački zakon iz vremena nacizma

Može li neki osuđeni zatvorenik ostati u zatvoru i nakon odslužene kazne? U Njemačkoj - da! Ovog tjedna je Europski sud za ljudska prava ponovo ukorio Njemačku zbog zakona koji je donesen još 1933 godine!

Čuvar u njemačkom zatvoru

Što s kroničnim zločincima?

Europskom sudu u Strassbourgu su se požalila četiri kažnjenika kojima je određen takozvani Sicherheitsverwahung - zatvor iz sigurnosnih razloga, ali ne u samom sudskom procesu nego u jednom slučaju samo tri dana prije nego što je zatvoreniku istjecala zatvorska kazna od tri i pol godina zatvora.

Europski suci smatraju kako je to uskraćivanje prava na slobodu i odlučili su da Njemačka mora oštećenima platiti ukupno 125.000 eura odštete za pretrpljenu bol. Ta je odluka europskih sudaca izazvala burne reakcije u Njemačkoj, između ostalih i ministra pravosuđa pokrajine Donje Saske Bussemana koji je, usprkos odluci Strassbura, izjavio kako je njegova pokrajina poznata po tvrdoglavim ljudima - i nakon ove odluke suda on "neće pustiti niti jednog jedinog na slobodu".

Zatvor na osnovu sumnji

Sud za ljudska prava

Sud za ljudska prava ne može opravdati njemačku praksu

Ma koliko može zvučati stravično da je još uvijek na snazi zakon kojeg su donijeli nacisti u studenom 1933. i prema kojem netko u Njemačkoj može biti osuđen na boravak u zatvoru i nakon odslužene kazne, tvrdoglavost ministra i negodovanje njemačke javnosti zbog odluke Strassbourga se također može razumjeti. Jer ta se zatvorska mjera može odrediti u slučajevima kada postoji velika vjerojatnost opetovanog krivičnog djela i u pravilu su njome pogođeni počinitelji seksualnih zločina.

I u slučaju zatvorenika kojem je određen zatvor iz sigurnosnih razloga samo tri dana prije isteka kazne je riječ o osobi iz Bavarske koja je osuđena na zatvor zbog silovanja dvije žene i koji je čak donekle uspio svojim žalbama da ga uvjetno upute u psihijatrijsku bolnicu. Tamo je potom iznova napastovao dvije dementne starice.

Kršenje načela Rimskog prava

U Njemačkoj je oko petstotinjak osoba koje su zadržane u zatvoru iz "sigurnosnih razloga" i u pravilu je riječ o osobama koji su završili u zatvoru zbog teških nasilničkih krivičnih djela, uključujući i spolno zlostavljanje maloljetnika. Ali Sud za ljudska prava se već u sličnoj odluci iz 2009. nije bavio krivičnim djelima koji su te osobe počinile, nego načelom da su osuđeni na zatvor i nakon sudskog procesa na kojima im se sudilo za počinjen zločin, i to samo na temelju sumnje kako bi opet mogli počiniti krivično djelo. To se protivi temeljnim načelima i tradiciji Rimskog prava. Povrh toga, suci u Strassbourgu optužuju Njemačku što tim zatvorenicima ne nudi dovoljno opcije za rehabilitaciju i povratak u "normalan" život - često zbog mjera štednje u samim kaznionicama.

Simbol zlostavljenog djeteta

I zločinci imaju svoja prava, ali često je riječ o osuđenicima za koje i okolina iz koje su potekli više ne želi u svojoj sredini.

Njemački pravnici, političari, ali i javnost je svjesna da je "Sicherheitsverwahung" na rubu pravilnosti, ali isto tako su nesložni, što onda učiniti sa osobama koje i u zatvoru ne kriju kako se spremaju na novi zločin. Propis o zatvoru iz sigurnosnih razloga se u posljednjih dvadesetak godina promijenio nekoliko puta, a početkom 2011. je stupila na snagu odredba kojom se zabranjuje izricanje takve kazne naknadno, dakle nakon sudskog procesa. Trenutno je u njemačkim zatvorima pet osoba koje su tako osuđene i vjerojatno je da će one biti puštene na slobodu.

I na kraju - prije II. Svjetskog rata čitav niz zemalja Europe je imao slične propise, a danas je takva kazna moguća još u Švicarskoj te u Austriji. I Velika Britanija razmišlja o "preventivnim" zatvorskim kaznama, a to je moguće i na Novom Zelandu.

Autor: A. Šubić (dpa)

Odg. ur.: Z. Arbutina