1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europski sud ne želi genetski modificirani med

S najnovijom presudom Europski je sud pokvario planove zagovornika genetski manipulirane hrane. Naime, med koji sadrži pelud genetski manipuliranih biljaka ne smije se naći na policama trgovina.

Žlica meda

Samo potpuno "prirodni" med

Najnovija odluka Europskog suda ponovno raspiruje žar u raspravi o genetski manipuliranoj hrani. Naime, u staklenkama s medom koje u trgovinama blješte zlatno-žutim sjajem više nema mjesta za one vrste meda koje su dobivene od genetski manipuliranih biljaka. Europski je sud u svojoj odluci od utorka (6.9.) ojačao zagovornike zabrane genetski manipuliranih proizvoda u poljoprivredi.

Radi se o povijesnoj odluci i miljokazu, glase reakcije organizacija za zaštitu okoliša i njemačke stranke Zelenih, jer pravnici su stali na stranu potrošača i onih koji vode politiku potpunog odbijanja genetskog manipuliranja hrane. Prema njihovom mišljenju, kupci i potrošači moraju znati nalaze li se u hrani i najmanji tragovi genetski manipuliranih biljaka, jer mogući rizici za zdravlje potrošača do sada nisu istraženi. Europski je sud svojom odlukom zapravo dao za pravo pčelaru Karlu Heinzu Babloku iz Bavarske. On je u svojem medu naime otkrio tragove genetski manipuliranog kukuruza koji se uzgaja na polju svega 500 metara udaljenom od njegovih košnica.

Košnica s medom

Košnica s medom - naizgled sve "čisto", ali...

Što odluka znači za potrošače?

Za razliku od Europske komisije koja se prema genetski manipuliranim proizvodima odnosi pozitivno, europski suci su pojam "GM hrane" odredili vrlo usko. "Pelud je normalni sastavni dio proizvoda i zato ga treba odrediti kao 'začin' meda", stoji među ostalim u obrazloženju Europskog suda. Primjedbe i prigovore da se radi o minimalnim količinama i da je pelud slučajno završio u medu, suci su odbacili. "Obveza dobivanja dozvole za prodaju neovisna je od udjela genetski modificiranog materijala", izjavili su suci. Sve to treba istaknuti i na etiketi meda.

Što odluka Europskog suda znači za potrošače, pokazat će se uskoro. Njemačko ministarstvo za zaštitu potrošača razjasnit će vrlo brzo, u dogovoru sa saveznim zemljama i uredima na nadzor hrane, kako će se presuda na najbrži mogući način primjenjivati u praksi, a slične reakcije možemo očekivati i u drugim članicama Europske unije. No mnoge vrste meda neće više moći ostati samo tako na policama trgovina. Naime, 80 posto meda na njemačkom tržištu dolazi iz uvoza. U Njemačkoj pak svaki građanin godišnje u prosjeku pojede jedan kilogram meda, a to je znatno više nego što mogu proizvesti njemački proizvođači meda.Velik dio potječe iz južne Amerike, gdje se uzgaja znatno više biljaka koje su genetski manipulirane. U proteklih nekoliko godina u uzorcima takvih proizvoda u Njemačkoj su otkriveni tragovi genetski manipuliranog peluda.

Ovom presudom kompanije koje su se do sada zalagale da genetski modificirani organizmi dobiju dozvolu i u EU-u, pretrpjele su težak udarac. Premda je Europska unija podijeljena oko pitanja treba li dopustiti genetski manipulirane proizvode ili ih treba zabraniti, Europska komisija sada mora izraditi prijedlog za jedinstveni tretman ove vrlo osjetljive teme.

Nesigurna budućnost za poljoprivrednike

Poljoprivrednici u Europskoj uniji koji uzgajaju genetski manipulirane agrarne kulture sada se nalaze pred neizvjesnom budućnošću. Presuda je otvorila put pčelarima da od poljoprivrednika koji uzgajaju genetski manipulirane kulture mogu tražiti odštetu ako u svojem medu otkriju elemente i tragove genetski manipuliranog peluda. Zbog toga njemački Savez poljoprivrednika svojim članovima preporučuje da zbog nesagledivih posljedica - ne uzgaja genetski manipulirane biljke.

Pčele ne zanimaju dogovori i zakoni, one traže pelud na najbližoj livadi

Pčele ne zanimaju dogovori i zakoni, one traže pelud na najbližoj livadi

Razmak između poljoprivrednih površina sa i bez genetski manipuliranih usjeva tema je prijepora ne samo u Njemačkoj već i mnogim drugim članicama EU-a. Do sada je pravilo bilo da mora postojati razmak od 150 metara između polja konvencionalnih i genetski manipuliranih usjeva, a razmak mora biti 300 metara ako se radi o bio-uzgoju. U Njemačkoj su na snazi pravila koja određuju njemačke federalne jedinice.

Njemački pčelari traže razmak od 10 kilometara

Sada se s novim zahtjevima javilo udruženje njemačkih pčelara koje traži čak deset kilometara razmaka. U udruženju je okupljeno gotovo 90.000 pčelara koji se proizvodnjom bave uglavnom iz hobija. Organizacija za zaštitu potrošača "Foodwatch" smatra da je koegzistencija površina koja se obrađuju na konvencionalan način i polja s genetski manipuliranim vrstama prava iluzija, jer, kako ističe "Foodwatch", sve odredbe, dogovori i zakoni padaju u vodu najkasnije kod pčela koje ne mare o dogovorima ili zakonima o određenim razmacima između poljoprivrednih površina.

Nakon ove presude Europskog suda, čini se da koegzistencija polja s genetski manipuliranim kulturama i s "normalnim", konvencionalnim nije više održiva. S druge pak strane posljedice se očekuju i oko uvoza meda iz sjeverne i južne Amerike.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: D. Dragojević

 

Preporuka uredništva