1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europski popis zadaća za Hrvatsku - kraći, ali nije lakši

Usprkos zatvaranju još dva poglavlja u pregovorima o pristupu Hrvatske, najteža pitanja su ostala: jer Europa i mora biti sumnjičava prema državi sa 84.000 nerješenih sudskih predmeta starih preko 3 godine!

default

Dok se Hrvatska opet nada završiti pregovore o pristupu Europskoj uniji već do lipnja nakon što je je zatvorila još dva poglavlja, Poljoprivreda i ruralni razvitak te Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, i premijerka Jadranka Kosor priznaje kako još ima posla, osobito oko tržišnog natjecanja i pravosuđa.
Hrvatska premijerka uvjerena kako će "uskoro biti završeni" napori prilagodbe u preostala pet poglavlja mada priznaje kako je "izuzetno teško i komplicirano" pitanje tržišnog natjecanja. Jer to obuhvaća i veoma teška pitanja hrvatske brodogradnje i privatizacije uopće, mada premijerka tvrdi kako i to "ide dobro" i kako bi ti problemi ubrzo mogli biti završeni. Utoliko je najveći problem i dalje reforma pravosuđa u Hrvatskoj koje je već tradicionalno zatrpano predmetima koji na sudovima čekaju godinama.
"Brigo moja, prijeđi na Europu"
Crtež 'vage pravde'

U pravosuđu je još mnogo posla

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je nedavno iznio dosadašnje dosege reforme pravosuđa – 40 posto manjih sudova ukinuto je ili pripojeno većim sudovima, u prvom tromjesečju ove godine riješeno je 14 tisuća od 84 tisuće predmeta starijih od tri godine a svi stari, neriješeni slučajevi trebali biti počišćeni u iduće dvije godine.

Da bi se to postiglo, potrebni su golemi napori jer Hrvatska godišnje ima priljev novih 2,5 milijuna sudskih predmeta, dok je to npr. u Finskoj 130 tisuća. Izvještaj ministra Bošnjakovića je u Bruxellesu dijelom pohvaljen, ali se traže brže reforme na tom području.
Europa je osobito nezadovoljna i činjenicom kako je i Europski sud za ljudska prava zatrpan tužbama hrvatskih državljana uglavnom zbog – nepravodobnosti presuda. Samo je prošle godine Europski sud donio 24 presude protiv Hrvatske i zaprimio 912 novih tužbi, odnosno u rujnu 2010. postojala su 1437 predmeta protiv Hrvatske.
"Predani rad" nije dovoljan - bez rezultata
Hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković

Dražen Bošnjaković

Stalno ponavljanje hrvatske Vlade kako predano rade na ispunjavanju uvjeta za članstvo u Uniji, bez opipljivih rezultata, neće biti dovoljno. Zbog toga iz Bruxellesa najavljuju monitoring preuzetih obveza, primjerice rezanje sudova i sudaca. Jer, prema izvještaju iz 2006. godine, Hrvatska ima 248 sudova, 1936 sudaca, 322 sudačka vježbenika i preko šest tisuća sudskih službenika. U kasnijim izvještajima ističe se oklijevanje Hrvatske da provede racionalizaciju previše sudova i sudaca, dok se istodobno ne smanjuje broj zaostalih sudskih predmeta.

Pitanje pravosuđa je vezano i uz Hrvatsku borbu protiv korupcije gdje se, u izvještaju za 2010. godinu navodi se da je „ostvaren dobar napredak“, ali se traži evidencija praćenja rezultata istraga, procesuiranja i sudskih presuda, posebno za korupciju na visokoj razini. Po mišljenju ministra Bošnjakovića, vjerodostojnost borbe protiv te vrste kaznenih djela vidi se po postupcima što se vode protiv visokopozicioniranih dužnosnika. „No, manje je važno tko će biti u zatvoru ili kome će se presuditi. Puno je važnije da građani vide da nitko nije zaštićen.“, ponavlja ministar, koji smatra kako je važno razviti svijest građana da borba protiv korupcije nije samo zadatak policije i sudova, nego cijelog društva.
I opet - zločini u Domovinskom ratu
Hrvatske snage u Kninu

Problem ratnih zločina će se još dugo provlačiti

Treći golemi zadatak vezan za pitanje prilagodbe pravosuđa jest i složeni problem suočavanja i sa zločinima počinjenim za Domovinskog rata. Državno odvjetništvo podsjetilo je kako je u proteklih 20 godina pokrenut postupak protiv 3655 osoba, osuđeno ih je 563, u tijeku je prvostupanjski postupak protiv 596 ljudi. Uz to, 719 osoba je ili oslobođeno ili je protiv njih obustavljen postupak, ili je pak prekvalificirano djelo za koje se terete.

Dokazujući kako u vrijeme Oluje i nakon nje, vlasti nisu sjedile prekriženih ruku i reagirajući na izvješće organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, u kojem se tvrdilo kako su „brojna zlodjela ostala neistražena, a počinitelji nekažnjeni“, ponovljeno je da je nakon Oluje prijavljeno 47 ubojstava. Od toga je 26 slučajeva riješeno, kao i dva slučaja silovanja, 12 razbojstava, 29 slučajeva teškog ozljeđivanja, šest otmica i jedan slučaj ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Pred županijskim sudovima u Karlovcu, Sisku, Zadru i Šibeniku bilo je ukupno 2670 predmeta zbog kaznenih djela počinjenih na područjima zahvaćenim Olujom, a u Oluji i nakon nje poginulo je 911 vojnih i civilnih osoba te se vodilo više od 5 tisuća sudskih postupaka.
Vlada je odlučna nastaviti raditi i kad se završe pregovori. S obzirom da brojne probleme, bez toga a usprkos članstvu u Uniji, hrvatski građani neće moći očekivati bolji i sigurniji život.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva