1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski parlament predlaže strateški dokument o proširenju

Europski parlament (EP) ovoga tjedna uvodi radikalnu promjenu strategije daljnjeg proširenja Eurtopske Unije. Moguće je da će odluke Europskog parlamenta imati negativne posljedice za kandidatske zemlje Hrvatsku, Tursku i Makedoniju, a posebice za ostale aspirante iz regije.

Elmar Brok, predsjednik vanjsko-političkog odbora EP-a

Elmar Brok, predsjednik vanjsko-političkog odbora EP-a

“Neuspjehom usvajanja Europskog ustava do ovog trenutka moramo prihvatiti činjenicu da Europska Unija nije u stanju provesti daljnje proširenje. Zaboravlja se da je Ustavni sporazum bio predviđen da funkcionira proširenje 10+2. To znači da smo u trenutno u zaostatku razvitka Europske Unije i proširenja na 25 zemalja članica”, naglasio je predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok dodajući kako nije ozbiljno govoriti o daljnjem proširenju sve dok se ne provede produbljenje Unije i reforma institucija, kako bi se izbjegla opasnost da projekt Europske Unije u cijelost na kraju ne propadne.

Brok: "EU ne može povećati svoje kapacitete prijama novih članica"

Očekuje se da će odgovarajući nacrt strateškog dokumenta o proširenju kojeg je predstavio vanjsko-politički odbor prihvatiti je velika većina zastupnika Europskog parlamenta. Predsjednik odbora Nijemac Elmar Brok u strateškom dokumentu o proširenju naglasio je kako “trenutno Unija ne može povečati svoje kapacitete prijama novih članica”. Još 1993. godine Europska je Unija zapisala kako za proširenje Unija mora imati dovoljne kapacitete. U dokumentu Europski parlament traži do kraja ove godine od Europske komisije da “odredi karakter Europske Unije uključujući i definiciju zemljopisnih granica”.

Europski promatrači u Bruxellesu smatraju da bi tim korakom nakon prijama Rumunjske i Bugarske koje bi trebale postati punopravne članice najkasnije 2008. godine postavljaju se visoke prepreke za daljnje krugove proširenja. Sve zemlje koje nisu dobile perspektive članstva europarlamentarci žele ponuditi “tijesne multilateralne odnose” a to znači da se novi europski partneri s Europskom Unijom dogovore o područjima suradnje gdje bi imali jednaka prava i obveze kao i članice, ali ne bi imali pravo glasa i odlučivanja. Prema nacrtu Europskog parlamenta Hrvatska, Turska i Makedonija, zemlje koje već imaju kandidatski status i kojima je Unija obećala članstvo najprije bi se trebale zadovoljiti “međustatusom”.

"Povezanost Europskog ustava i proširenja"

Postavlja se pitanje nije li Europski parlament usvajanjem današnjeg dokuemnta promijenio svoju politiku podržavanja proširenja. Elmar Brok je odgovorio: “Europski parlament ima pozitivno mišljenje o proširenju, ali u različitim izvještajima o politici europskog susjedstva ukazali na povezanost proširenja i Europskog ustava”.