1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europski parlament podržava Hrvatsku na putu u EU

5. ožujka 2010

Sinoć (4.3.) hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića primio je predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek. Za Hrvatsku su najvažnije reforme, borba protiv korupcije i povećanje potpore hrvatskih građana članstvu u EU-u.

https://p.dw.com/p/MKVm
Ivo Josipović i Jerzy Buzek u Bruxellesu
Ivo Josipović i Jerzy Buzek u BruxellesuFoto: DW

«Mogu reći da je čaša na pola puna, jer Hrvatska je završila 17 poglavlja u pregovorima, a preostalo je još 16», rekao je predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Josipovićem dodajući kako se Hrvatska sve više bliži članstvu u EU-u.

Zahvaljujući Josipoviću što je nakon preuzimanja dužnosti došao najprije u posjet Bruxellesu i Europskom parlamentu Buzek je spomenuo tri najvažnije točke razgovora koje su i za EU najbitnije. Prvo, reforme koje su u Hrvatskoj potrebne, a Hrvatska čini vrlo dobar posao, kaže Buzek. Postoji velika potpora za članstvo Hrvatske u EU-u. Buzek je naglasio da je potpora za članstvo Hrvatske u EU-u veća kod slovenskih nego kod hrvatskih građana.

«Mi računamo na Hrvatsku»

«Mi računamo na Hrvatsku u budućnosti, jer ona je ključna na zapadnom Balkanu», rekao je Buzek dodajući kako Europski parlament podržava i pozdravlja što se čini u Hrvatskoj, a ukazao je i na deklaraciju EP-a o Hrvatskoj koja je pozitivna u pogledu hrvatskog članstva.

«Jasno je da Hrvatska mora ispuniti uvjete EU-a ali to su i uvjeti hrvatskih građana, jer borba protiv korupcije nije samo zadaća za EU već i za samu Hrvatsku», rekao je hrvatski predsjednik. Josipović je naglasio kako su sva tijela uprave od vlade i sabora do samog predsjednika republike svjesni problema korupcije i potrebe njegova suzbijanja kao i potrebe za dobrosusjedskim odnosima.

Prioriteti: EU i odnosi sa susjedima

Ivo Josipović
EU i susjedi su Josipoviću najbitnijiFoto: AP

«EU je prva tema i prioritet, ali odmah do toga su naši odnosi sa susjedima», kaže Josipović. Hrvatska je svjesna uvjeta koje treba ispuniti, ali oko toga vlada i optimizam. Postoji motivacija kako u vladi tako i u oporbi te parlamentu. Svi su ujedinjeni oko europske ideje, poručuje Josipović.

«Nadam se da će Hrvatska biti članica EU-a uskoro», završio je svoje obraćanje novinarima predsjednik Josipović nakon susreta s predsjednikom Europskog parlamenta Buzekom, a sam Buzek je dodao da je u to «siguran».

Buzek: Ako riješite korupciju nema monitoringa

Jerzy Buzek
Buzek je siguran u brz ulazak Hrvatske u EUFoto: AP

Na pitanje postoji li mogućnost da i Hrvatska bude pod nekom vrstom nadzora nakon ulaska u EU kao što su to Bugarska i Rumunjska, Buzek je rekao da to ovisi o uspješnosti borbe protiv korupcije. "Ako se problem korupcije riješi prije pristupanja, neće biti posebnog monitoringa. Prilično sam siguran da je to moguće jer Hrvatska jako puno radi na tom području", rekao je Buzek.

Josipović: Haški sud neovisan

General Ante Gotovina
Za Tadića oslobađajuća presuda Gotovini negativno bi utjecala na hrvatsko-srpske odnoseFoto: AP

Na pitanje o izjavi srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da bi oslobađajuća presuda za hrvatskoga generala Gotovnu na Haškom sudu negativno utjecala na odnose između Hrvatske i Srbije predsjednik Josipović je odgovorio: „Potpuno sam uvjeren da je Haški sud neovisan i da će donositi svoje presude u skladu s međunarodnim pravom.“

Josipović još sa Barrosom i Van Rompuyom

Herman Van Rompuy
Van Rompuya je brifirao Brammertz prije susreta s JosipovićemFoto: AP

Tijekom današnjeg dana predsjednik Josipović će se sastati sa stalnim predsjednikom Europskog vijeća Van Rompuyom i predsjednikom Europske komisije Barrosom. Osim razgovora s čelnicima triju europskih institucija, predsjednik Josipović sudjelovat će dans (5.3.) i na sastanku u organizaciji nevladine udruge Nema mira bez pravde. Na njemu će sudjelovati i predstavnici još nekoliko nevladinih organizacija kao što su Amnesty International, Međunarodna krizna skupina, Human Rights Watch i Institut Otvoreno društvo.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković