1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski parlament o proširenju

U Strassbourgu zastupnici Europskog parlamenta danas su raspravljali o dva najvažnija izvještaja o perspektivama za daljnje proširenje Europske unije.

Elmar Brok

Elmar Brok

U vrijeme kada Europska unija poduzima posljednje pripreme za prijam Bugarske i Rumunjske u članstvo, u dva izvještaja koja su pripremli Elmar Brok, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta i finski eurozastupnik Alexander Stubb, postavljaju se pitanja poput može li Unija nastaviti s proširenjem bez reformi.

U izvještajima se navodi kako je najveći izazvov Europske unije na području proširenja za idućih nekoliko godina predstavlja odgovor na pitanje je li Unija sposobna “primiti” nove članice.

Prvi izvještaj kojeg je pripremio Brok poziva na provedbu hitnih reformi do izbora za novi sastav Europskog parlamenta sredinom 2009. godine. Brok naglašava kako kandidatske zemlje moraju ispuniti kopenhagenske kriterije, a to su demokracija, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i zaštita manjina.. No kada je riječ o unijinoj sposobnosti primiti nove članice – prema Brokovom izvještaju to za sada nije slučuj.

U drugom izvještaju Alekxander Stubb navodi kako Europska unija mora reformirati svoje strukture donošenja odluka. Među ostalim naglašava kako se mora ozbiljnije uzeti u obzir javno mišljenje građana, prije svega kada je riječ o primanju novih članica. Pri tome se ukazalo na slučaj odbijanja referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj gdje su neki komentatori uzroke tražili u zamoru od proširenja.

“Trebamo stvoriti novi konsensus oko proširenja, a to znači nastaviti Komisijinu strategiju o proširenju koja nudi ekonomski napredak i demokratsku transformaciju a istovremeno moramo osigurati funkcioniranje Unije uz postupnu integraciju novih članica”, rekao je Rehn dodajući da prilikom poboljšavanja procesa pristupanja ne smije se stvoriti nešto što je previše komplicirano, jer bi to stvorilo umjetne blokade procesa koji je već ionako dovoljno kompliciran.

“Što se tiče jugoistočne Europe i to ne samo Hrvatske, zemlje za koju sam izvjestitelj u Parlamentu, dakle i nakon Hrvatske proširenje se treba postepeno nastaviti”, naglasio je austrijski socijaldemokrat Hannes Swoboda dodajući kako bi Europska unija trebala možda razmisliti o vizijama za područuje crnomorskih zemalja.

“Vrijeme je da sada na red dođe produbljenje, dakle reforma Unije koja je narasla sa 6 na 27 članica. To produbljenje mora vrijediti za sva daljnja proširenja”, rekao je Leinen upozorivši kako postoje zahtjevi da se Hrvatska i možda još neke zemlje izuzmu od novih pravila.

Bernd Posselt je obrazložio kako prema njegovom mišljenju politika proširenja nije dio vanjske već unutarnje politike, pa stoga proširenje ne smije prelaziti geografske granice Europe. Posselt se protivi tvrdnjama i tumačenjima da usvajanje ustava predstavlja uvjet za primanje u članstvo jedne srednjoeuropske zemlje kao što je Hrvatska. Posselt se protivi “interpretacijama prema kojima bi Hrvatska postala taocem procesa usvajanja europskog ustavnog sporazuma”.

Povjerenik za proširenje Olli Rehn je završio riječima kako u Europi postoje dva diskursa – jedan obilježava stratešku važnost proširenja, a drugi samo europske integracijske sposobnosti.