1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski parlament oštro kritizirao Tursku

U izvješću Europskog parlamenta oštro se kritizira Turska, posebice stoga što se nije poboljšao položaj vjerskih manjina. A tamo gdje je postignut napredak, on je sve samo ne zadovoljavajući.

default

Nadalje, u izvješću se ukazuje kako se borba protiv zlostavljanja i mučenja u zatvorima mora voditi djelotvornije i intenzivnije, a da su prava žena još uvijek nedostatno zaštićena. U cijeloj prošloj godini 2.000 turskih državljana dobilo je azil u zemljama članicama Europske unije, stoji među ostalim u izvješću Europskog parlamenta što ga je pripremio Camiel Eurlings iz redova Europske pučke stranke: “Ukupna procjena glasi: Turska je od početka pristupnih pregovora u provedbi svih reformi znantno popustila, što je za požaliti, jer Europski je parlament bio mišljenja da je Turska zrela za pristupne pregovore, ali samo ako slijede i brze reforme. Turska mora još mnogo toga popraviti, posebice stanje na području ljudskih i manjinskih prava te odnose sa Ciprom”.

Odnos prema Cipru bit će presudan

Osobito sukob sa Ciprom mogao bi biti razlog skorog prekida pristupnih pregovora. Do kraja godine Turska mora otvoriti svoje pomorske i zračne luke za ciparske zrakoplove i brodove. Vlada u Ankari obvezala se to učiniti potpisujući s Europskom unijom takozvani sporazum iz Ankare, no do sada ga ne želi provesti. Francuski predsjednik Chirac već je upozorio Tursku na posljednice koje će snositi ako ne ispuni protokol iz Ankare.
Opasnost za prekid pregovora vidi i Hannes Swoboda, vanjskopolitički glasnogovornik austrijskih socijaldemokrata u Europskom parlamentu: “Pristupni pregovori su ugroženi i to se turskoj strani mora vrlo jasno staviti do znanja. Bila bi to velika šteta, jer upravo nam je sada i zbog trenutne situacije na Bliskom istoku potrebna aktivna i snažna Turska. Međutim, Turska takvu situaciju ne smije iskoristiti i staviti nas pod pritisak pod geslom – pa vi nas ionako trebate pa stoga možemo raditi što nas volja i zato možemo zaobići provedbu reformi. Ne. Daljnji pristupni pregovori s Turskom dolaze u obzir samo ako pozitivno riješi pitanje Cipra i ako se provedu potrebne reforme”, kaže Swoboda.
Izvještaj Europskog parlamenta samo je prvi korak i početak vjerojatno vrlo teške jeseni za Tursku, jer krajem idućeg mjeseca Europska će komisija predstaviti svoju procjenu stanja u toj zemlji. Promatrači smaraju da ona neće biti drukčija od ove iz Europskog parlamenta. Prije nekoliko dana Europska unija uputila je pismo upozorenja Vladi u Ankari u kojem je izražena kritika zbog manjkavih reformi.

EU traži plan B

Istododobno u Europskoj komisiji strahuju da se, ako dođe do odgode, pregovori s Turskom nikada više ne bi mogli pokrenuti. Stoga se traži plan B, kako bi se ograničila moguća šteta. Povjerenik za proširenje Olli Rehn namjerava dobiti na vremenu, pa je potaknuo da Turska i Cipar sporna pitanja riješe pred Europskim sudom. Na taj bi se način ovo pitanje stavilo na led do izbora u Turskoj. Za sada nema reakcija iz Ankare na ovakav prijedlog.

Iritacije između EU-a i Turske

Nakon izvješća Europskog parlamenta pojavila se još jedna tema koja dodatno iritira odnose Europske unije i Turske. Radi se o zahtjevu Europskog parlamenta da Turska prizna genocid nad Armencima tijekom Prvog svijetskog rata te da je to jedna od uvjeta za ulazaka u EU. Turska je strana odbacila takve zahtjeve, a turski premijer Erdogan je dodao “kako je turska pozicija oko takozvanog genocida na Armencima vrlo jasna te da nitko ne očekuje da će Turska kod tog pitanja promijeniti svoje stajalište”.
Odluka o tome kako dalje u pristupnim pregovorima s Turskom očekuje se na sastanku na vrhu Europske unije krajem ove godine.