1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski parlament i Hrvatska

Europski se parlament zalaže da hrvatski građani izađu na izbore za Europski parlament u lipnju 2009. godine.

Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda

Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda

«Vjerujemo da će Hrvatska do kraja ovoga desetljeća postati 28. članica Europske unije», naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović, šefica hrvatske diplomacije ovoga tjedna u Bruxellesu pred zastupnicima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.
«Hrvatska svakako razumije potrebu institucionalnog učvrščivanja i institucionalnog uređenja EU-a i štoviše Hrvatska želi sudjelovati i prodinijeti toj raspravi kako bi ona išla svojim tijekom kao što je to i predviđeno zaključcima Vijeća iz lipnja ove godine. Nadamo se da će ta rasprava završiti u predviđenom roku do kraja 2008. godine. To se poklapa i s našom vlastitom dinamikom koju smo iznijeli prije godinu dana u Luxemburgu, kod otvaranja pregovora. Naše ambicije ostaju završiti pregovore krajem 2008. godine i nadamo se da taj proces može ići paralelno s institucionalnom raspravom u okviru Europske unije», izjavila je Grabar-Kitarović.
Članovi odbora ministrici su postavljali čitav niz pitanja o hrvatskim stajalištima o odnosima u regiji, rezultatima izbora u BiH, hrvatskim manjinama u susjednim zemljama, donošenju srbijanskog ustava, povratku izbjeglica, manjinskim pravima, odnosima sa Slovenijom, gospodarskoj situaciji te procesu pregovora.
Tako je austrijski socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu Hannes Swoboda rekao da “Hrvatska i Slovenija trebaju bilateralno riješiti pitanja oko razgraničenja na kopnu i na moru”, ali da se “mora naglasiti da ovaj bilateralni problem nije prepreka za nastavak pregovora i za ulazak u EU”. Dodao je kako ima razumijevanje za hrvatski prijedlog da nakon 14 godina pokušaja rješavanja biletaralnog pitanja sada želi ići na međunarodnu arbitražu.
Ministrica Grabar Kitarović je naglasila kako je i u hrvatskom interesu brzo rješenje graničnih pitanja sa Slovenijom, a na pitanje slovenskih novinara strahuje li Hrvatska da bi Slovenija zbog neriješenih pitanja mogla blokirati hrvatske pregovore o članstvu u EU, ministrica je odgovorila: “Ne, mislim da to prije svega ne bi bilo korektno, a drugo, vrlo jasno je rečeno od strane dužnosnika Europske komisije da bilateralna pitanja ne mogu biti predmet pregovora. Predmet pregovora je svakako pravna stečevina, a bilateralna pitanja odgovornost su država koja ta pitanja trebaju riješiti u duhu međusobnog uvažavanja i prijateljstva te međusobne potpore".
Kada je riječ o potrebi institucionalne reforme Europske unije da bi mogla primiti Hrvatsku kao 28. članicu Europske unije, Bernd Posselt, njemački konzervatini zastupnik je upozorio: “Hrvatsku se ne može držati taocem procesa zbog kojeg je kriva sama Europska unija. Probleme zbog kojih smo sami krivi moramo sami i riješiti u Europskoj uniji".
Na pitanje kakve je poruke i obećanja od europskih dužnosnika dobila tijekom svojih susreta u Bruxellesu, ministrica je odgovorila: «Vrlo je ohrabrujuće što Hrvatska ima ne samo obećanja i čvrste argumente od strane dužnosnika Europske komisije i zemalja članica, od finskog i budućeg njemačkog Predsjedništva i ostalih predsjedanja Unijom da će se ne samo održavati dinamika procesa već da ubrzati i svakako raditi unutar zajedničkih ciljeva i pogleda kako bi taj proces trebao teći, već je doista pozitivno što Hrvatska ima potporu građana Europske unije, jer je u usporedbi sa 45% građana Unije koji podržava općenito proces proširenja mislim da je činjenica da 56% građana Unije podržava članstvo Hrvatske u EU vrlo pozitivna te da održava pozitivno raspoloženje i europske javnosti u odnosu na buduće hrvatsko pristupanje».