1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Europski novac za dobre ideje

Hrvatskoj je u prvih pola godine nakon što uđe u Uniju iz EU-proračuna obećano skoro 700 milijuna eura potpore. Novac iz briselskih fondova dobivaju sve zemlje EU-a. Kako ga koriste gradske vlasti u Berlinu?

STEMO vozilo

STEMO - financira ga EU

STEMO, novo specijalizirano vozilo za hitnu pomoć ljudima koji su pretrpjeli moždani udar, kreće u probnu vožnju Berlinom. U automobilu bi se pacijentu odmah, u kritičnom prvom satu, mogla pružiti terapija koja će mu možda spasiti život.

Medicinski aparat u STEMO-vozilu

U STEMO-vozilu pacijentu bi se pomoć mogla pružiti već u prvom kritičnom satu

Na projektu STEMO radi nekoliko stručnih timova iz različitih područja, a financijski ga podupire i Europska unija. Konkretnije, novac dolazi iz europskog strukturnog fonda za regionalni razvoj, a Berlinčani su za razvoj ovog medicinskog vozila dobili 970.000 eura.

To je veći dio od 1,2 milijarde eura, koliko su za razdoblje između 2007. i 2013. godine iz strukturnih fondova Europske unije dobile berlinske gradske vlasti.

Svatko tko ima dobru ideju

U Berlinu je za koordinaciju s Bruxellesom zadužen Gradski ured za gospodarstvo, tehnologiju i istraživanje. Christoph von Knobelsdorff državni je tajnik u ovom Uredu i objašnjava kako je njegov zadatak izabrane projekte koordinirati s Europskom unijom. I jamčiti da će traženi novac biti dobro uložen: "Samo odobravanje konkretnih projekata, to obavljaju stručne institucije tu u Njemačkoj. Na primjer za projekte zaštite okoliša odgovorna je berlinska Uprava za zaštitu okloša. Te institucije objave da se nude sredstva iz Unije i kod njih se onda ljudi mogu natjecati za to."

simbol za birokraciju, puno papira

Kako naći put u moru birokracije?

Povlačenje novca iz fondova Europske unije, čak i kad su sredstva za neku zemlju u Bruxellesu odobrena, ne ide automatski. Za svaki se projekt mora predati pomno pripremljena dokumentacija. Rumunjska, na primjer, do sada nije uspjela iskoristiti dobar dio namijenjenih joj sredstava upravo zbog loše vlastite organizacije.

"Naš je posao da pazimo da se takvo što Berlinu ne dogodi", kaže von Knobelsdorff. Usput napominje kako je nekoliko tjedana u njihovom Uredu radio jedan praktikant iz Hrvatske koji je pratio baš sustav dodjele i raspodjele europskih fondova. "Znači u Hrvatskoj imate dobrih izgleda jer sigurno imate najmanje jednog stručnjaka za europske fondove", dodaje uz smijeh von Knobelsdorff .

I dalje eurofili

Berlin

Berlin - tu i dalje podržavaju ideju ujedinjene Europe

Za ova se sredstva natjecati može svatko, naravno, ako ima dobru ideju. U Berlinu proces odlučivanja o tome hoće li projekt biti odobren traje između mjesec dana i šest mjeseci. Od 2007. europska su sredstva, između ostalih, dobili i jedno poduzeće za izradu pejsmejkera, projekt koji potiče obrazovanje mladih, djece doseljenika, kao i jedna ženska udruga koja promiče školovanje djevojčica za inače tipično "muška" zanimanja.

No u šumi europskih pravila, ni Nijemcima se nije lako snaći. "Ima jako puno pravila kad ulažete molbu da vam se da novac iz nekog europskog fonda. Morate, na primjer, ponekad organizirati sufinancijera, ispuniti određene fomulare, kod mnogih programa morate naći partnere u drugim zemljama Unije, jer je takva vrsta suradnje poželjna", objašanjava Eva-Maria Antz iz zaklade Mitarbeit koja građanima pomaže u snalaženju s propisima. Stoga je ustanovljen i poseban program po imenu "Europa za građanke i građane" koji Nijemcima treba pomoći da, između ostalog, izađu na kraj s europskom birokracijom. Kroz program se primjerice, za one koji bi rado za neki svoj projekt dobili novac iz Bruxellesa, organiziraju seminari na kojima se podučava kako najbolje ispuniti zahtjev odnosno predstaviti svoju ideju.

Iako su prije deset godina u korist eura čak morali odustati od svoje snažne njemačke marke, za Nijemce se može reći da su i dalje u priličnoj mjeri eurofili. Na pitanje ima li kakav savjet za hrvatske građane uoči referenduma o ulasku u Uniju, Christoph von Knobelsdorff iz berlinske Gradske uprave je odgovorio: "Da. Sasvim jednostavan i jezgrovit. Savjetujem hrvatskim građankama i građanima da glasuju za ulazak u EU, jer to njihovoj zemlji otvara ogromne mogućnosti".

Autorica: Snježana Kobešćak, Berlin

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic