1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europski borac za ljudska prava

Borba za ljudska prava je već 20 godina njegova zadaća. Od ove nedjelje (1.4.) će Latvijac Nils Muižnieks nju obavljati na mjestu povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe i morat će ispuniti velika očekivanja.

Nils Muižnieks

Nils Muižnieks

Nils Muižnieks ima šest godina da međunarodno prilično nepoznatoj funkciji utisne svoj - novi pečat. Prioriteti koji je taj 48-godišnjak sebi postavio su borba protiv rasizma i za ravnopravnost. Pritom posebnu važnost polaže na grupe koje nemaju neki eksplicitni kontrolni i zaštitni mehanizam kao što su djeca, žene i starci. Zanimaju ga i prava određenih "rubnih" skupina u društvu - bilo da se radi o državno priznatim manjinama ili ilegalnim doseljenicima. Najavio je već i konkretno: "Pitanje Roma će se sigurno naći na mom dnevnom redu." No, ovaj politolog želi staviti težište i na nove teme: "Događaju se ogromne promjene na području ljudskih prava potaknute novim tehnologijama i novim oblicima komunikacije." Muižnieks drži da je to prostor koji iziskuje njegovo djelovanje. On ukazuje i na činjenicu da se u mnogim članicama Unije promijenila i politička situacija što također stvara nove potrebe za djelovanjem iz Strasbourga.

Korisno postkomunističko iskustvo

Prethodnik - Šveđanin Thomas Hammarberg

Prethodnik - Šveđanin Thomas Hammarberg

Muižnieks je tek treći povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, nakon Španjolca Alvara Gil-Roblesa i Šveđanina Thomasa Hammarberga i prvi koji potječe iz zemlje s komunističkim nasljeđem. "Meni je važno da danas ima ljudi koji se bave ljudskim pravima i koji poznaju države na istoku i njihov postkomunistički kontekst. Jer dugo vremena su nam dolazili povjerenici, posjetitelji, komisije i drugi dužnosnici sa Zapada koji su nas htjeli naučiti kako se živi."

Izbor Muižnieksa na mjesto europskog povjerenika za ljudska prava je važan zbog još jednog razloga: veliki dio povreda ljudskih prava koje Vijeće Europe kritizira i koji na koncu  završava na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu događa se u zemljama istočne Europe. Rusija s 1.200 slučajeva kršenja ljudskih prava, prema statistici tog suda, prednjači pred Turskom i Italijom. Od povjerenika Europskog vijeća očekuje se da se bori protiv te prakse, a kao instrumenti mu na raspolaganju stoje vještačenja, konferencije, posjeti u kojima može odaslati određene signale ili izraziti podršku osobama i institucijama koje se zalažu za zaštitu ljudskih prava.

Povjerenik pripada Vijeću Europe, ali nema vlastiti budžet

Povjerenik pripada Vijeću Europe, ali nema vlastiti budžet

Građanin svijeta

Nils Muižnieks je borbu za poštivanje ljudskih prava učinio svojim zanimanjem: prvo kao šef latvijskog Instituta za socijalna i politička istraživanja, kasnije kao predsjednik Europske komisije protiv rasizma i netolerancije i latvijski ministar za socijalne integracije, anti-diskriminaciju, prava manjina i razvoj civilnog društva. Za Muižnieksa Vijeće Europe nije nepoznat teren. Već godinama u okviru svog posla dolazi u Strasbourg. On jako dobro poznaje ovu instituciju i njezine djelatnike. "Do sada sam uglavnom radio na području suzbijanja rasizma, ali imam nešto iskustva na svim područjima, jer sam bio šef jedne nevladine organizacije za ljudska prava i ministar. Nadam se da će mi to pomoći na mjestu povjerenika za ljudska prava", kaže.

Kod kuće skoro u cijelome svijetu Nils Muižnieks

Kod kuće skoro u cijelome svijetu Nils Muižnieks

Vođenje jedne međunarodne organizacije je logičan nastavak dosadašnjeg puta ovoga Latvijca kojega je put uvijek iznova vodio u inozemstvo. Snažno ga je obilježio boravak u SAD-u - tamo je studirao na elitnim sveučilištima Berkeleyu i Princetonu. "Ima ljudi kojima se ne sviđa moj američki akcent kad pričam engleski", smješka se. Osim materinskog latvijskog govori još i ruski i francuski: "U Francuskoj sam studirao. Moja supruga je pola Njemica, pola Latvijka, a radio sam i za Radio Liberty u Münchenu." Muižnieks se nada da će mu to multikulturno iskustvo pomoći u suradnji s predstavnicima 47 članica Vijeća Europe.

Autorice: Daphne Grathwohl/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva