1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europske sankcije Libiji - ali rješenje nije na vidiku

Ministri vanjskih poslova EU već razmišljaju o vojnoj podršci raspodjele humanitarne pomoći u Libiji, mada Francuska i Velika Britanija ukazuju kako su još uvijek prije svega potrebni napadi NATO-a na Gadafijeve snage.

Catherine Ashton sa članom libijskog prijelaznog vijeća Mahmoudom Jibrilom u Luksemburgu

I u Europi i u Libiji ne znaju, kako rješiti krizu

Nakon što je pooštrila sankcije protiv režima Gadafija, Europska unija se priprema za slanje vojnika koji bi osiguravali humanitarnu pomoć u Libiji, premda to od UN-a za sada nije zatraženo - niti u Svjetskoj organizaciji misle kako je došlo vrijeme uopće razmišljati o toj opciji. "Za sada kažu da nema potrebe“, izjavila Catherine Ashton, visoka predstavnica za vanjsku politiku EU-a koja je vodila sastanak ministara vanjskih poslova u Luksemburgu.

Pomoć za Libiju

Humanirana pomoć u Libiju stiže uglavnom morskim putem

Poziv Ureda UN-a za humanitarnu pomoć je preduvjet da EU započene svoj mehanizam pokretanja operacije.Europska je unija ponudila pomoć prije svega za libjski grad Misurata, gdje se vode žestoke borbe. Britanski ministar vanjskih polsova Wiliam Hague poručuje da humanitarna pomoć dolazi u Libiju pa i u grad Misurata. Ashton je ponovila da UN nije poslao poziv Europskoj uniji, ali da je EU spreman ako poziv ipak stigne, poručila je visoka predstavnica.

Što bi bilo kada...

"Ured UN-a za humanitana pitanja često stvari gleda crno-bijelo: ne želi vojnu prednost, premda mi smatramo da je potrebno pružiti i vojnu pomoć“, izjavio je finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb. Šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle je rekao da, ukoliko bi poziv stigao, tada Njemačka ostaje pri svojem stajalištu, neće sudjelovati u ratu u Libiji, ali će sudjelovati u pružanju pomoći i ublažavanju patnji koje su nastale ratom. Humanitarna pomoć je uvijek neutralna, kao i pružanje medicinske pomoći koja ne gleda o kojoj se sukobljenoj strani radi.

Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb

'Prijeti pat u Libiji'

Finski ministar Stubb je izrazio zabrinutost zbog moguće pat situacije u libijskom sukobu između snaga Gadafija i pobunjenika. Mnogo toga ukazuje kako se sukob u Libiji kreće u tom smjeru: iako se bojišnica stalno pomiče, pobunjenici očito nisu u stanju osvojiti glavni grad Libije, baš kao što niti Gadafijeve snage nisu u stanju ugušiti pobunu.

"To bi onda bilo nešto poput Kosova – a ono je trajalo 78 dana“, kazao je Stubb. NATO je 1999.godine izvršio oko 38.000 misija nad Kosovom i tadašnjom Jugoslavijom.

Pat situacija u Libiji

Pat situacija u Libiji mogla bi se riješiti samo ako nestane Gadafi koji ne želi primirje, baš kao što niti pobunjenici ne žele pregovarati s diktatorom - ili, u najgorem slučaju, vojnom silom. Međutim, u UN-ovoj rezoluciji stoji jasno što je zabranjeno - okupacijske snage. Na to upozorava i luksemburški ministar Asselborn koji okupacijom smatra i eventualno slanje kopnenih snaga u Libiju. UN mora odlučiti kako osigurati zaštitu civila. „Meni je jasno da se pučanstvo ne može zaštiti zračnim napadima“, rekao je Asselborn.

Potreban je veći politički politički pritisak i od strane Afričke unije. Asselborn je upozorio na opasnost podjele na članice EU-a koje provode rezoluciju UN-a i na one koje samo pružaju humanitarnu pomoć. Vojna akcija NATO-a u kojoj ne sudjeluje Njemačka je nužna, jer kako kaže Asselborn, humanirana pomoć je moguća samo ako se Gadafi zaustavi. Britanski ministar Hague zahtjeva veće napore NATO-a. On smatra da se „puno toga napravilo, ali da je još više toga ostalo za odraditi“. Slično mišljenje zastupa i Francuska.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva