1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Europske muke po azilu

Već godinama je tema dodjele azila u zemljama Europske unije jedna od gorućih tema kojom se bave ministri unutarnjih poslova zemalja članica. U Uniji ne postoje jedinstvena pravila o azilu, već svaka zemlja ponaosob regulira to pitanje.

Azilanti na frankfurtskom aerodromu

Azilanti na frankfurtskom aerodromu

Šefovi država i vlada EU na svome su lipanjskom sastanku na vrhu od doseljenika zatražili bolju integraciju, ali i bolje poznavanje jezika zemlje u koju su došli te jasno prihvaćanje europskih vrednota. Igra mačke i miša oko novih pravila za azil izgleda ovako: Europska komisija u Bruxellesu predlaže stalno nova pravila o usaglašavanju postupka za dobivanje azila i useljavanja, a ministri policije zemalja članica koče te prijedloge.

Presudna suradnja članica

Cilj je, kako kaže njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble, da se do 2010. u svim zemljama Unije uvedu jedinstvena pravila. Nisu odlučujuća stalno nova pravila Komisije, već je odlučujuća pragmatična suradnja zemalja članica, tvrdi Schäuble: «Ponekad bi bilo bolje da ne kreiramo nove postupke na europskoj razini već da pragmatično radimo i razmjenjujemo informacije; informacije o zemljama podrijetla i o samim osobama koje podnose zahtjev za azilom. Mi dobro znamo da postoji takozvani azil-turizam.»
Trenutno se može dogoditi da neki podnositelj zahtjeva za azilom u jednoj zemlji Europske unije dobije azil, a u drugoj ne. Azilante iz Čečenije Slovaci u principu ne primaju, a istovremeno čak 90% svih Čečena, koji podnesu zahtjev za azilom u Austriji ostaju u toj zemlji. Svake godine oko 380 000 ljudi zahtijeva azil u EU, a samo ga mali dio stvarno i dobije. 160 000 izbjeglica Unija svake godine šalje natrag u zemlje iz kojih one potječu. Osobe kojima se odbije zahtjev za dodjelom azila pri ponovnom pokušaju ulaska u Europsku uniju zahtjev mogu podnijeti u nekoj drugoj zemlji.

Dvojbe oko gospodarskih razloga

Njemački prvi policajac, Wolfgang Schäuble, u postupku svojih europskih kolega ipak vidi jedinstvenu liniju: «U većini zemalja se na jedinstven način ocjenjuje radi li se o političkom progonu podnositelja zahtjeva ili ne. U većini slučajeva njega se ne može ustanoviti, pa se radi o gospodarski uvjetovanoj migraciji. Te razloge mi shvaćamo, i puno nas bi i sami pokušali isto kada bi se našli u toj situaciji.»
No, takvi migranti, po njemačkom mišljenju, ne spadaju u kategoriju «prava na azil». Nadležni povjerenik EU za pravosuđe, Franco Frattini smatra da bi i gospodarske razloge trebalo više uvažavati kao razlog za dobivanje dodjele azila. Većina potencijalnih azilanata ne dolazi iz Afrike, kako bi se to na prvi mah moglo pretpostaviti, već iz Srbije, Turske i Iraka.

Europa treba biti fleksibilnija

Razne organizacije za zaštitu ljudskih prava, ali i Visoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice često kritiziraju politiku Europske unije o dodjeli azila. UN-ov povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres je pred Europskim parlamentom u Bruxellesu izjavio kako jedino rješenje ne može biti samo, uvjetno rečeno, «protjerivanje» podnositelja zahtjeva za azilom u sigurne treće zemlje ili njihovo zadržavanje u zemljama podrijetla. «Cilj je ispravan, a to su bolja zaštita i dugoročna rješenja u zemljama iz kojih dolaze ti ljudi. Ali to ne znači da EU nema odgovornost dodjele azila onima kojima je on potreban. Europa je kontinent azila i to mora i ostati», naglašava Guterres.
Nadležnost nad ilegalnim useljavanjem u Europsku uniju, prema mišljenju njemačkog ministra unutarnjih poslova Schäublea, trebala bi ostati u rukama pojedinih zemalja članica. Na drugoj strani on kaže kako bi doseljavanje radne snage moralo ovisiti o situaciji na nacionalnim tržištima radne snage. Europski povjerenik Frattini se pak zalaže za jedinstvenu europsku liniju na oba područja, kako bi se iskorijenio postojeći kaos oko kriterija i kvota za doseljavanje u zemlje članice Europske unije.