1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europska unija završila bavljenje sama sobom

Ponovno je sastanak na vrhu Europske unije zaprijetio da će potrajati kao i u lipnju ove godine, no ipak sa noći na petak 27 šefova država i vlada usuglasili su se oko još otvorenih pitanja reformskog sporazuma.

default

Pospremanje nakon summita

„Sporazum se potpisuje 13. prosinca ovdje u Lisabonu. Ovo je pobjeda Europe“, rekao je jutros oko dva sata Jose Socrates, portugalski premijer i predsjedavajući Europskog vijeća.

Nije da se radi o nenakvom velikom, veličanstvenom uspjehu,jer je Europski ustav sa zajdničkom europskom himnomi zastavom jošprije dvije godine pokupan na propalireferendumima u Francuskoj i Nizoizemskoj. No ipak, završena je jedna najtežih kriza Europske unije koja je narasla na sada 27 zemalja članica. Italija je ipak dobila štro je htjela, jedno zastupnika više u Europskomparlamentu i sada ima istok koliko i Velika Britanija, a Poljska je također dobila štoje tražila, pravo na veto kod vrlo tijesnih odluka. Reformski sporazum će se svećano potpisati 13. prosinca ove godin u Lisabonu, a kada ga prihvate i potpišu sve članice stupa na snagu 209. godine. Ubuduće Europska unija će na dvije i pol godine imati predsjednika Europske unije, ali i ministra vanjskih poslova koji bi se trebao pobrinuti ne samo da Europska unija u svijetu govori jednim glasom već da postane demokratskija i bliža svojim građima. Novi temelj za 27 zemalja

Nakon gotovo deset godina diskusija i prijetnje da Unija zapadne u tešku krizu ostvaren je na kraju uspjeh. Cilj reformskog sporazuma je da Europska unija sa danas 27 članica profunkcionira bolje. Sve do zanjeg trenutka vodili suse teški pregovori s Italijom i Poljskom, a glave zasluge za uvjeravanje imaju portugalski premijer Socrates, predsjednik Europske komisije Barroso, te francuski predsjednik Sarkozy i luxemburški premijer Juncker.

Europska unija u Lisabonu završila razdoblje bavljenja samom sobom, premda su neki šefovi država i vlada priznali da bi Ustavni sporazum koji je propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj ipak bio bolji. Sastanak na vrhu drugog dana raspravljao je o krizama na financijskim tržištima i izazovima globalizacije.