1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europska unija se sprema na procjenu štete

U Bruxellesu se pripremaju na konačnu procjenu štete nastale poplavama u jugoistočnoj Europi. Pritom će u pogođene zemlje pomoć stizati iz različitih fondova.

U sjedištu Europske komisije u Bruxellesu nadaju se da je prva faza pomoći poplavama nastradalom regiji zapadnog Balkana okončana. Poslije upotrebe europskog Mehanizma civilne zaštite, u kome je 19 zemalja članica sudjelovalo ljudstvom i opremom u neposrednom spašavanju ljudskih života, na red dolazi obnova uništenog. U Bruxellesu sada ukazuju na dva sljedeća instrumenta pomoći: europski Fond solidarnosti i IPA fondovi.

Srbija kao članica

Johannes Hahn

Johannes Hahn

„Kada je u pitanju Fond solidarnosti stojimo na raspolaganju srpskim vlastima“, poručio je povjerenik za regionalne odnose, Johannes Hahn poslije sastanka s delegacijom Vlade Srbije. „Moram naglasiti kako se Srbija u korištenju ovog fonda već tretira podjednako kao zemalja članica Unije“, naglasio je Hahn.

Pored toga što je napretkom na svom putu eurointegracija Srbija zaslužila ovakav tretman, ona se i po drugom principu kandidirala za ovaj program pomoći, a to je, nažalost, visina štete, za koju je već u ovom trenutku jasno da prelazi 0,6 posto BDP-ja, što u slučaju Srbije iznosi 175 milijuna eura. Iz Bruxellesa poručuju da bi do početka kolovoza Srbija trebala dostaviti procjenu štete, na temelju koje bi, tijekom jeseni, EU mogla odlučiti o visini nadoknade raspoložive za Srbiju iz europskog Fonda solidarnosti. Iako u Bruxellesu nitko ne želi baratati iznosima, procjenjuje se da bi izdvojena sredstva iz tog fonda mogla činiti oko 10 posto ukupno procijenjene štete u Srbiji, ali i manje.

U obnovi zemlje osloniti se na pomoć, ali prvenstveno na vlastite snage

Srbija se zbog velike štete kvalificirala za pomoć u okvirima „nacionalne katastrofe“. Procjena šteta u Hrvatskoj još se ne zna, ali bi Hrvatska kao članica EU-a mogla osigurati europsku pomoć u oblasti „regionalne katastrofe“ ili kao susjed područja zahvaćenog prirodnom katastrofom. Istodobno, Bosna i Hercegovina, u kojoj se također procjenjuju ogromne štete, zbog nedovoljnog napretka na putu ka članstvu u EU (zemalja još nema kandidatski status) ne može aplicirati za europski Fond solidarnosti.

„O BiH se razgovara na razini uprave za proširenje. U pitanju su mogućnosti za prebacivanje nepotrošenih sredstava iz fondova predpristupne pomoći (IPA)“, izjavio je povjerenik Hahn. U Europskoj komisiji kažu da se u slučaju BiH još razmatraju i dodatna sredstava koja mogu biti uzeta iz specifičnih programa pomoći, kao recimo ona namijenjena za programe uklanjanja mina.

Pomoć BiH

Pomoć iz različitih fondova

Istodobno, kao zemlja koja se nalazi na putu eurointegracija, i Srbija će iz IPA fondova moći „povući“ nepotrošna sredstva iz prethodnih godina, ali planira usmjeravanje novih IPA fondova na sanaciju onoga što je uništeno u poplavama. Naglasivši da je Srbija došla tražiti „pomoć, a ne novac“ od EU-a, kao i načine kako da što bolje iskoristi europske procedure i fondove za obnovu zemlje, prvi potpredsjednik Vlade Srbije, Ivica Dačić je poručio: „Ne treba očekivati da ćemo dobiti sav novac za obnovu uništenog bilo od EU-a ili od drugih donatora. Najveći dio toga moramo sami organizirati.“

Već sutra (22.05.) u Beogradu se održava donatorska konferencija za Srbiju, na kojoj će pored EU i njenih institucija i zemalja članica, sudjelovati i međunarodne organizacije i financijske institucije i drugi bilateralni donatori širom sveta. Cilj je da se naprave prve procjene najugroženijih područja i najpotrebnije pomoći u sanaciji štete.

Preporuka uredništva