1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Europska unija - obitelj različito bogatih članova

Gospodarske i socijalne razlike među zemljama članicama Europske unije su velike, a njezinim širenjem na istok postale su još veće.

Europska unija želi bolju poziciju na svjetskom gospodarskom tržištu

Europska unija želi bolju poziciju na svjetskom gospodarskom tržištu

Posebno su upadljive razlike na području tržišta rada, tj. u broju nezaposlenih te u visini primanja. Dok prosječna godišnja zarada po glavi stanovnika u Luxembourgu iznosi oko 45 000 eura, u Poljskoj je ona tek nešto viša od 10 000 eura. Cilj koji je Europska unija sebi postavila na duže staze ukidanje je tih razlika i jačanje europskog gospodarstva.

Gospodarska zajednica još od prije 55 godina

Proces ujedinjenja Europe na gospodarskoj razini počeo je potpisivanjem Ugovora o zajednici za ugljen i čelik prije 55 godina. I danas je gospodarstvo vrlo važan čimbenik europskog integracijskog procesa. Stefanie Wahl, direktorica Instituta za gospodarstvo i društvo u Bonnu kaže: «Ako usporedimo europski gospodarski model s drugim gospodarskim regijama kao što su Sjedinjene Države ili Azija, onda se primjećuje da Europa, osim gospodarske dinamike, relativno veliku važnost pridaje socijalnoj ravnoteži. Dakle, pokušavaju se paralelno ostvariti dva cilja.» Krajem prošle godine Europska je komisija usvojila financijski plan za razdoblje od 2007. od 2013. Taj plan predviđa jačanje europske pozicije na svjetskom tržištu i poboljšanje standarda života u Europskoj uniji.

Siromašnijima subvencije

Da bi se ostvarila socijalna ravnoteža u EU-u, siromašnije članice dobivaju subvencije iz strukturnog fonda Unije. Njima se mogu financirati projekti izgradnje cesta, istraživanja i zdravstvene politike. U razdoblju između 2007. i 2013. siromašnije zemlje Unije bi trebale dobiti 360 milijardi eura. Moguća su dva puta za jačanje gospodarskog položaja Europe, objašnjava profesor Erik Theissen s Ekonomskog fakulteta u Bonnu: «S jedne strane, taj da se sve harmonizira i uredi propisima, a drugi da se tržištu prepusti neka odluči koja će zemlja uvesti koje regulative i porezne stope." Europska se unija odlučila za prvi od ova dva puta: gospodarski model Europe snažno je reguliran. To konkretno znači da se politika ciljano upliće u gospodarske procese i usmjerava ih. Posebno je takva strategija vidljiva na području subvencijske politike. Europska unija potiče grane gospodarstva koje bi propale kada ne bi dobijale financijsku pomoć izvana.

Agrarna politika EU-a loša i opasna?

Trenutno je u vrhu liste prioriteta Unije poljoprivreda. Gotovo 50 posto čitavog budžeta EU-a odlazi na agrarne subvencije. I to unatoč činjenici što brojni stručnjaci takvu agrarnu politiku smatraju zastarjelom, skupom pa čak i opasnom. Profesor Manfred Neumann s instituta za međunarodnu politiku pri bonnskom Sveučilištu također je kritičan: «Mi umjetno održavamo agrarni sektor na visokom nivou, umjetno snižavamo cijene i time stvaramo konkurenciju zemljama u razvoju, konkurenciju koja nije opravdana.» Slično profesor Neumann gleda i na subvencije na području vađenja ugljena i ribarstva. Subvencijska politika unije posebno je trn u oku Velike Britanije. Stoga je Margaret Thacher 1984. s jasnim zahtjevom i riječima: «I want my money back!» isposlovala poseban «britanski popust». Od tada Britanci u agrarni fond Unije plaćaju puno manje nego druge zemlje. Razlog tome je činjenica da Velika Britanija ima puno manji agrarni sektor od, recimo, Francuske, pa i manje profitira od agrarnih subvencija. No taj popust bi zbog brojnih prigovora drugih članica trebao do 2013. biti znatno smanjen.

Standardi reguliraju tržište

Europska unija regulira gospodarsko tržište i postavljanjem jedinstvenih standarda. Oni vrijede i za proces proizvodnje i za same proizvode. Standardiziranje je vrlo važno da bi se stvorila jednakost šansi na tržištu, smatra Stefanie Wahl s Instituta za gospodarstvo i društvo. «Mislim da regulacije mora biti, ali da ona ne smije ići nauštrb fleksibilnosti i mogućnosti reakcija, jer one moraju biti brže nego do sada s ozbirom da se međunarodno natjecanje pooštrilo što postavlja sve veće zahtjeve. Mi smo tek na početku globalne privrede i ona će nam stvoriti još puno poteškoća.» Da bi Europa mogla držati korak s azijskim i sjevernoameričkim gospodarskim prostorom, novi predsjedatelj ministarskog vijeća EU-a, Matti Vanhanen, traži veće investicije u istraživanje i razvoj. U tu svrhu bi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso rado osnovao jedan elitni europski institut za istraživanje i razvoj.