Europska unija i hrvatski euroskeptični trend

Hoće li to preokrenuti euroskeptični trend, koji pokazuje da je od 2004. godine više od 40 posto hrvatskih građana ili njih više od milijun nesklono Uniji?

Teško - s obzirom da većina građana, kako pokazuje studija Instituta za javne financije, ne vjeruje da bi se u zemlji smanjili nezaposlenost i korupcija, a čak 90 posto stanovništva misli kako bi priključenje Uniji rezultiralo povećanjem cijena. Premijer Ivo Sanader usprkos tolikom nepovjerenju prema Uniji jer, podsjetimo, ne radi se kao do 2003. godini o opciji iza koje stoje tek marginalne političke skupine, optimistično najavljuje da bi Hrvatska u Uniju mogla 2009., kada bi trebala završiti reforma EU ustava:

"Postoje pravne mogućnosti da Hrvatska, kad završi svoj dio posla, i ukoliko se ne završe debate i pitanja oko europskog ustava i europskih reformi, da Hrvatska uđe u Europsku uniju. O tome dvojbe nema. Tu i tamo se nekad postavi pitanje - je li držimo tempo? Držimo tempo!", rekao je premijer Sanader.

Dok stručnjaci tek moraju naći odgovor otkud toliki euro-skepticizam, koji se u protekle tri godine ne smanjuje, čuju se sugestije kako svi segmenti vlasti, a napose Vlada, pod hitno moraju poduzeti tri koraka: bolje informirati građane o Europskoj uniji, ojačati povjerenje u nacionalne institucije te stvoriti protutežu isključivom i rigidnom nacionalizmu. Bez toga, pa i uz svu naklonost Bruxellesa, potpora članstvu Hrvatske Europskoj uniji i dalje će biti daleko od potrebne preko 50 postotne potpore građana.