1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Europska komisija uručila Hrvatskoj tekst pregovaračkog okvira

U odjelu za proširenje i zdanju pod nazivom Charlemagne Fabrizio Barbas, generalni direktor u Općoj upravi za proširenje Europske Unije, uručio je i objasnio strategiju za pregovore Europske komisije voditeljici izaslanstva za pregovore o pristupanju Hrvatske EU, ministrici europskih integracija Kolindi Grabar-Kitarović.

Hrvatska dobila Komisijinu strategiju za pregovore

Hrvatska dobila Komisijinu strategiju za pregovore

Ministrica je naglasila kako je strategija čiji se tehnički dio treba potvrditi 21. veljače - jednaka kao i za peti val proširenja. Strategija sadrži nekoliko novosti, poput suspenzivne klauzule, prema kojoj Komisija može prekinuti pregovore u slučaju dugotrajnog i ozbiljnog kršenja osnovnih prava i sloboda, dakle teške povrede Unijinih temeljnih zakona. Prije takvog koraka, a ministrica sumnja da je takav scenarij moguć za Hrvatsku, Europska Unija prema dokumentu upozorava zemlju kršiteljicu u nastojanju pronalaženja rješenja koje je povoljnije od suspenzije.

Još jedna novost je da Komisija postavlja kriterije za otvaranje i privremeno zatvaranje svakog od 35 pregovaračkih poglavlja. U praksi to znači da se u nova poglavlja ulazi tek kada se Komisija - koja pregovara u ime zemalja članica - uvjeri da su provedene ranije preuzete obveze. Insistiranje na djelima umjesto na riječima izravan je rezultat loših iskustava s dijelom nekadašnjih kandidata koji su svoje pregovaračke etape završavali često davanjem golih obećanja. Strategija je pripremljena prije svega za Tursku, ali računa se da Hrvatskoj to može koristiti i kroz svu strogost predstavljati poticaj u provedbi daljnjih reformi.

Na pitanje s kojim poglavljima bi Hrvatska mogla započeti pregovore ministrica Grabar-Kitarović je odgovorila: «Mogu kazati da se popis onih lakših popisa koje je sačinila Hrvatska podudara s popismo Europske komisije, a to su podrčja znanosti, obrazovanja, poduzetništva, zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Međutim mi smo izrazili i želju da u samom početku otvorimo jedno ili dva teže poglavlja, možda poljoprivredu ili neko drugo područje kako bi smo imali dovoljno vremena za pregovore o tim teškim poglavljima», naglasila je ministrica Grabar-Kitarović.

Na sastanku je sudjelovao i ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul koji je na pitanje od kojih je zemalja Hrvatska zatražila da podijele eventualne informacije o Gotovini, odgovorio: «Mi u ovome trenutku nemamo ni jednu informaciju koja bi govorila gdje je general Gotovina. Ukoliko bilo koja zemlja ima takvu infoirmaciju zatraženo je od njih da takvu informaciju podijele s nama, to znači od svih država», rekao je ministar Žužul.

Jučer je u Bruxellesu održan i sastanak EU-Trojke i predstavnika Srbije i Crne Gore koje je predvodio ministar vanjskih poslova Vuk Drašković. Luxemburško predsjedništvo naglasilo da izručenje generala Lazarevića ne predstavlja stopostotnu suradnju SiCG s Haaškim sudom. Tijekom zajedničke konferencije za novinare ministar Drašković je izjavio: «Jasno je rečeno, svi optuženi generali, u principu svi optuženi, ali i jedan broj koji bi i količinski i kvalitetno pokazao da smo se napokon odlučili da maknemo Haaški kamen u potpunosti sa puta Srbije prema europskoj budućnosti», naglašava Drašković.

Predsjedavajući Vijeća ministara Luxemburški šef diplomacije Jean Asselborn pozvao je SiCG koju smatra motorom razitka regije na veći angažman i akciju. On je naglasio kako je budućnost SiCG u EU te da ih Unija čeka. Drašković je oko Kosova naglasio kako se SiCG protive neovisnosti Kosova, ali da se zalaže za dijalog i pomirenje između Srba i Albanaca, za dijalog između Beograda i Prištine.

Predsjedavajući vijeća ministara Asselborn poručio je da će Srbija, Kosovo i zapadni Balkan biti jedna od najvažnijih tema sastanaka luxemburškog predsjedništva 11.veljače s državnom tajnicom SAD-a Rice kao i 22.veljače s američkim predsjednikom Bushom.