1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europska komisija želi reformirati namete na autorska prava

Europska Komisija je oživila planove ukidanja posebnih nameta koji su ubirani od prodaje kompjutora, iPod-ova i drugih izvora kao kompenzaciju umjetnicima zbog ostvarenih gubitaka prilikom privatnog snimanja.

default

Charlie McCreevy, povjerenik za unutarnje tržište

Europska digitalna i tehnološka industrija pozdravila je najave Europske komisije da će pokrenuti reformu sustava nameta na autorska prava u Europskoj uniji. Komisija je najavila konzultacije oko procesa nameta na privatno umnožavanje. Povjerenik McCreevy je naglasio kako je potrebna “istinska otvorena rasprava između svih sudionika koja bi se vodila sve do 18. travnja”. Nakon toga Komisija bi u lipnju ove godine otvorila javno saslušavanje gdje bi se moglo vidjeti je li oko ovog pitanja moguće ostvariti zajednički pristup svih strana.

Nameti na autorska prava su porezi čija je namjera da kompenziraju prava onih koji ih posjeduju u slučaju legalnog privatnog kopiranja. Slično kao kod poreza, iznosi tih nameta nisu određeni. Oni ne pokrivaju štetu nastalu ilegalnim kopiranjem i kod potrošača takav korak se ne bi trebao shvatiti kao “porez na piratstvo”. Nameti na autorska prava po prvi puta su ubirani na aparate za snimanje i prazne kazete 1961. godine, nakon toga početkom osamdesetih oni su prošireni na video rekordere i video kazete. Nameti se danas šire na nekoliko tipova digitalne tehnike i to kako na reprografsku opremu kao što su aparati za umnožavanje tako i za multifunkcionalne printere. U principu to pokirva sve od PC-a i MP3 playera preko DVD rekordera pa sve do USB kartica. U međuvremenu nekoliko zemalja članica predložilo da se prošire nameti na autorska prava i na ostale nove medije, dakle ne samo na osobne kompjutere, već i na mobilne telefone i digitalne kamere. Jedine zemlje članice Europske unije koje ne primjenjuju namete iz autorskih prava su Cipar, Malta, Irska, Luxembourg i Velika Britanija.

Razina i količina nameta trebala bi biti u srazmjeru s gubitkom

Na samo pitanje upućeno povjereniku Charliju McCreevyju zaduženom za unutarnje tržište, treba li ukunuti namete na autorsko pravo on je odgovorio: “Direktive trenutno dopuštaju zemljama članicama da odrede razinu nameta kako bi kompenzirale privatne kopije. Nije postojala namjera u prošlost, ni sada, a sumnjam da ona postoji i za budućnost da se nameti uklone. Ono što pokušavamo je uvesti malo realizma u ovu vrlo posebnu raspravu. Razina i količina nameta trebala bi biti u srazmjeru s gubitkom koji je ostvaren na privatnim kopijama. Kod nekih proizvoda nije baš jasno na što se zapravo odnose nameti”, kaže povjerenik McCreevy.

Uskoro duža zaštita autorskih prava izvođača

Nadalje McCreevy je najavio da će Kolegiju Europske komisije predložiti da se zaštita autorskih prava za europske umjetnike poveća sa 50 na 95 godina.

“Ne vidim uvjerljiv razlog zašto bi kompozitor glazbe profitirao od zaštite autorskih prava za vrijeme svog života, 70 godina i duže, a da istovremeno izvođači uživaju autorska prava samo 50 godina, što često puta ne pokriva njihovo životno doba. Izvođači su ti koji kompozicijama daju život, dok većina nas ne zna tko je autor naših omiljenih pjesama – mi uglavnom poznajemo imena izvođača. Stoga predlažem da umjetnici izvođači ubuduće ne ostanu siromasi glazbenog biznisa. Ako se ništa ne dogodi, tada će na tisuće europskih izvođača čije su pjesme snimljene pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća u idućih deset godina ostati bez prihoda od emitiranja njihovih pjesama”, upozorava povjerenik Charlie McCreevy dodajući kako se ne brine za zvijezde poput Cliffa Richardsa ili Charlesa Aznavoura već za tisuće ostalih čiji je jedini izvor prihoda i mirovine emitiranje pjesama na radiju.